Ovo je jedina konferencija ovog tipa u Bosni i Hercegovini,
koja okuplja predstavnike najznačajnijih domaćih i stranih investitora, kao i
predstavnike advokatskih kancelarija s ciljem iznalaženja adekvatnih rješenja
za trenutne izazove i važna pitanja od
javnog interesa.
Bosna i Hercegovina
ima značajan investicijski potencijal za razvoj energetskih kapaciteta iz
obnovljivih izvora energije. Zbog toga ova konferencija daje dodatnu pažnju
promjenama u predstojećem periodu. Prepoznati potencijal BiH uveliko ostaje
neiskorišten, dok se istovremeno pravni okvir EU značajno mijenja. Pored toga,
pravni okvir EU teži ka potpunoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije.
Dugi niz godina BiH teži članstvu EU, a kako se pravni stubovi i zaštita
stranih investicija mijenjaju, otvaraju se problemska pitanja kojima se trebaju
baviti zemlje Zapadnog Balkana. To se pogotovo odnosi i na BiH, koja se suočava
sa nizom vanjskih pritisaka u posljednjem periodu.
Učesnici su imali priliku diskutovati sa
domaćim i stranim ekspertima o problemskim pitanjima iz oblasti građevinskih i
energetskih projekata. Diskusija se ticala predmeta implementacije standarda
održivog razvoja i poslovanja, energetske tranzicije na prostoru zapadnog
Balkana, te na mehanizme rješavanja sporova.
Na prvom panelu
učesnici su imali prilike razgovarati o reformi Energetske povelje i
implikacija predloženih amandmana na proces energetske tranzicije i ESG
politika na Zapadnom Balkanu. Panelisti Filip Boras (Baker McKenzie), Crina
Baltag (Stockholm University), Ana Stanič (E&A Law) i Ilija Mitrev
Penushliski (Three Crowns LLP) govorili su o procesu nastanka ECT sfere i
njenog razvoja.
S druge strane
istakli su da ECT prijeti EU poretku, što se protivi Pariškom sporazumu.
Činjenično stanje je da ECT većinom uključuje obnovljive izvore, ali ne i
fosilna goriva. U prethodnoj 2021. godini, nije bilo razvoja obnovljivih izvora
energije u BiH, ali je bilo postupaka protiv BiH jer nisu uklonjene elektrane
na ugalj. Panelisti vjeruju da je bolje
postići sporazum koji će štititi obnovljive izvore energije i fosilna goriva,
nego da sporazum uopšte ne postoji. Takođe savjetuju, da ukoliko EU napusti
ovaj sporazum, bilo bi poželjno da zemlje Zapadnog Balkana učine isto, jer tako
ne bi bilo potrebe za članstvom u evropskim integracijama.
Na drugoj panel
diskusiji panelisti Affef Ben Mansour (Independent Counsel and Arbitrator,
ArbitralWomen), Florian Haugeneder (Knoetzl)
i Jovan Nikčević (Nikčević & Kapor Law Office) govorili su o odnosima između ESG standarda i
sporova u građevinskom energetskom sektoru. Panelisti su pokušali na plastičnim
primjerima ukazati na važnost postojanja i održivosti poretka u svakoj od
industrijskih grana, ali i u životima svih građana BiH. Navodeći brojne
primjere pozitivnog i negativnog uticaja i primjene arbitraže, ukazali su na
propuste koje BiH pravi, te su dali svoje primjere kako bi ih mogla
riješiti.
Inovativni i novi
mehanizmi rješavanja sporova raspoređenih u nedavnoj praksi ugovora i
sporazuma, te njihov potencijal za ublažavanje učestalosti i opsega
investicijskih sporova tema su trećeg upriličenog panela. Panelisti Galina
Zukova (Zukova Legal, ArbitralWomen), Steven Finizio (Wilmer Hale), Andrea
Zubović-Devedžić (Attorney at Law) i Niamh Leinwather (VIAC) su na osnovu
svojih ekspertiza dali mišljenje i pojašnjenje o uticaju ljudskog faktora na postojanje
i uspostavljanje strateškog plana arbitraže.
Vjeruju da promjene
kreću od svih nas, te su diskutovali o tome kako svaki građanin BiH može
doprinijeti razvoju i održivosti, i tako riješiti vodeće probleme. Pogotovo
kada se tiče onih koji su u nadležnostima za rješavanje ovakvih pitanja.
Panelisti ističu potrebnu za formiranjem adekvatne informisanosti i
uključenosti kako bi se spriječili problemi u kojima se nalazi BiH.
Arbitraža u BiH je
od visokog značaja. Razvijen sistem te grane uveliko bi doprinosio rasterećenju
sudova, kao i jačanju kapaciteta i efikasnosti pravosuđa. Pored pomenutog, to
bi rezultiralo postojanje stabilnog i pravno regulisanog sistema arbitraže u
državi, te bi slali pozitivan signal investitorima, i tako im dali dodatan
podstrek za investiciju.
Pokazujući da
postoji sistem unutar koga interesi i ulaganja mogu biti zaštićeni na efikasan
i efektivan način, rješavanjem ovih problemskih pitanja, BiH bi spriječila
nastanak novih prepreka u poslovanju – poput velikog opterećenja postupaka i
sporova, koji traju godinama, što je uzrok velikim finansijskim gubicima kako u
privatnom tako i u javnom sektoru.