Republička izborna komisija (RIK) donijela je odluku o neučešću u sprovođenju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH.
RIK je pozvao Gradske i Opštinske izborne komisije da postupe isto.
”Republička izborna komisija je na današnjoj sjednici donijela odluku o realizaciji zaključka u Narodnoj skupštini Republike Srpske o nesprovođenju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske”, rekao je predsjednik RIK-a, Oliver Blagojević.
Mediji bliski vlastima ovu su vijest predstavili skoro kao akt od kojeg zavisi održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske 23. novembra, no to u praksi nije tako. Ni blizu.
Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine jedina institucija koja može donijeti odluku o raspisivanju izbora, kako redovnih, i prijevremenih je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Ta institucija putem opštinskih i gradskih izbornih komisija, čije članove imenuje, sprovodi izbore.
“Nijedan drugi dio izborne administracije na to nema pravo. Jer mogu entiteti imati svoje izborne komisije, mogu imati svoje izborne zakone, ali oni moraju biti u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine”, pojašnjava nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić.
U izjavu za Buku podsjeća i na Anex 3 Okvirnog sporazuma za mir u BiH koji govori o izborima, odnosno da će se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prvi izbori održavati pod privremenom komisijom i da će čitav proces voditi OSCE.
“I to se desilo odmah nakon rata sve do 2.000 godine s privremenim pravilima koje je propisao OSCE. Nakon toga je formiran CIK koji je nadležan za izbore.”
Šehić dodaje da je odluka RIK-a više političke prirode i da ne bi trebalo da se o tome govori kao o prijetnji za nesmetano sprovođenje izbora.
“Oni su apsolutno nenadlažni i ne mogu donositi odluke, RIK direktno krši Izborni zakon BiH.”
Republika Srpska je svoj Izborni zakon donijela još 2002. Tada je bio u saglasanosti sa izbornim zakonodavstvom na državnom nivou, a u isto vrijeme je formirana i Republička izborna komisija.
“Kasnije kad je došlo do nove političke krize, pošto mi samo živimo u političkoj krizi, onda je donesen novi Izborni zakon Republike Srpske koji apsolutno nije u saglasnosti sa Izbornim zakonom BiH. Čime se postavlja pitanja ustavnosti jednog takvog zakona, jer oni niži akti moraju biti usklađeni sa višim aktima”, kaže Šehić.
Očekuje da svi akteri, posebno oni koji treba da provode određene zakone, poštuju slovo zakona.
“Ovo što se radi sada je i nezakonito, ali neustavno”, ocjenjuje Šehić.
Odluka RIK-a čini se kao niz aktivnosti u igrokazu pod palicom Milorada Dodika koji je nakon što mu je Sud BiH oduzeo mandat, a CIK utvrdio prestanak mandata, zaprijetio kako se izbori neće održati.
“Spriječićemo to na ovaj ili na onaj način”, rekao je Dodik pozvavši policiju da na sve načine spriječi otvaranje izbornih mjesta.
“Tada bi se moglo desiti da glasači u odsustvu ili na biračkim mjestima u FBiH odluče ko će biti predsjednik Republike Srpske”, izjavila je predsjednica Centralne izborne komisije Irena Hadžiabdić.
Da će se izbori ipak održati svjedoči i Dodikova izjava da SNSD neće izaći na izbore, u šta mnogi sumnjaju, ali i navodi iz RIK-a da oni neće učestvovati u izborima. Dakle, oni ne učestvuju, ali izbori se održavaju.
Šta su nadležnosti RIK-a?
„Nema on neke stvarne nadležnost“, pojašnjava za Buku bivši član CIK-a Vehid Šehić.
Prema Izbornom zakonu RS-a koji je usvojen u julu 2024, ali ga je Ustavni sud BiH poništio u septembru iste godine, RIK ima ovlasti koje su us stvarnoj nadležnosti CIK-a. Ipak, stvarna nadležnost RIK-a je ona iz dosadašnjeg zakona koji je u skladu sa Ustavom.
Prema važećem zakonu RIK uglavnom ima savjetodavnu ulogu jedinicama lokalne samouprave te sprovodi postupke opoziva načelnika i gradonačelnika.
“RIK vrši poslove koji su joj preneseni od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i druge poslove utvrđene aktima Republičke izborne komisije, ovim zakonom i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine”, navodi se u zakonu.
Dakle, RIK nema direktne i obavezujuće uloge u sprovođenju izbora od koje zavise izbori.
“Njemu može Centralna izborna komisija, dati da određene izborne radnje provodi tokom izbora. A, i ne mora”, pojašnjava Šehić.
U sprovođenju izbora ključna je uloga biračkih odbora, kao i opštinskih i gradskih izbornih komisija.
“Tako da njihova uloga (RIK-a) nije apsolutno velika. Oni su više zaduženi za taj republički nivo. Može sprovoditi referendum, u okviru neke svoje nadležnosti, ali koje apsolutno ne zadiru u Izborni zakon Bosne i Hercegovine”, zaključuje Šehić.
Zbog svega navedenog nejasno je zašto su mediji odluku RIK-a izdvojili kao posebno važnu. Jer nije.