Dok se Vladimir Putin, njegovi
saradnici i Rusija nalaze pod međunarodnim sankcijama, Bosna i Hercegovina je
jedina zemlja čiji predstavnici odlikuju Putina. Milorad Dodik, dokazani
Putinov igrač, odlučio je uoči Dana Republike Srpske odlikovati predsjednika
Rusije ordenom Republike Srpske na ogrlici.
“Putin je zaslužan za razvijanje
i učvršćivanje saradnje i političkih i prijateljskih odnosa Republike Srpske i
Rusije. Ima zasluga na polju javnih djelatnosti kojima se doprinosi sveukupnom
i obostranom političkom, ekonomskom, društvenom i privrednom rastu i
razvoju”, rekao je Dodik prilikom svečanosti na kojoj su dodijeljena odlikovanja,
a među odlikovanim su i osobe sa crne liste.
Dodikov potez osudila je Evropska
unija od koje, da ironija bude veća, Dodik traži 20 milijardi evra.
“Evropska unija osuđuje odluku vlasti
u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska da ruskog predsjednika
Vladimira Putina odlikuju ordenom Republike Srpske”, rekao je portparol EU
Peter Stano.
Nezadovoljstvo su iskazali iz ambasade
Sjedinjenih Američkih Država.
“Odluka Milorada Dodika da odlikuje
Vladimira Putina, čovjeka koji je pokrenuo ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu
koja je rezultirala smrću hiljada civila i masovnim razaranjem infrastrukture,
je za osudu. To je odbacivanje vrijednosti euroatlantske zajednice i
međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima”, saopšteno je iz ambasade SAD-a.
Odlikovanje Vladimira Putina dok je
pod sankcijama i međunarodnoj izolaciji za BUKU komentarišu novinari i
aktivisti iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Za komentar cijele situacije potrebno
je imati u vidu širi međunarodni kontekst. Naime, na djelu je pokušaj
destabilizacije Balkana o čemu se govori još od početka ruske agresije na
Ukrajinu što je i vratilo SAD, NATO i EU na Balkan sa jasnim ciljem da se
zaštiti Balkan kao evropska interesna zona što je deklarativno i cilj svih
zemalja zapadnog Balkana. Rekla je ovo u komentaru za BUKU Sonja Biserko, predsjednica
Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
“Međutim, rat u Ukrajini srušio je evropski
poredak ili ga je značajno poljuljao i
doveo u pitanje sve evropske vrednosti. Zbog svojevrsnog ruskog debakla na
ratištu, Rusija, mada oslabljena, još uvek ide korak ispred jer ima ogromnu
destruktivnu moć koju koristi na razne načine, pa i na Balkanu. To nije ni tako
teško i ne košta je mnogo zbog sledbenika u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj
Gori. Tako je orden Putinu jedna u nizu Dodikovih provokacija koja ima za cilj i da se vidi dokle se može ići.
Ono što brine je što Vučić očigledno podržava taj neustavni praznik i
pridružuje se provokaciji, šalje i svoju delegaciju u kojoj je i njegov sin.
Mnogo je zloslutnija činjenica što će tamo biti razne paravojne snage iz Rusije
(Vagnerovci i Noćni vukovi) ali i iz Srbije i RS”, kaže Biserko.
Novinar Index.hr
Gordan Duhaček za BUKU kaže da je odlikovanje prvenstveno dodijeljeno u
propagandne svrhe, kao što je cijeli Dan RS-a jedna velika propagandna operacija.
“Cilj je uvjeriti
ljude koji žive u RS-u da trebaju biti zadovoljni time da pasu travu u ime
“zaštite srpstva” i “srpskog identiteta”. Da se ugledaju na Rusiju i Putina,
koji ruski narod vodi baš u tom pravcu. Baš sam neki dan bio u Istočnom Sarajevu
i čini mi se da tamo postoje dvije vrste cesta: prve su one asfaltirane u
socijalizmu, druge su one koji i nisu asfaltirane. Cijeli budžet proslave Dana
RS-a bi bilo bolje iskoristiti u popravljanje prometne infrastrukture Istočnog
Sarajeva, to bi mnogo više poboljšalo živote ljudi koji tamo žive nego ova
kičasta proslava koju Dodik organizira. U međunarodnom kontekstu odlikovanje
Putinu u ovom trenutku je kuriozitet. To je za one stranice koje su postojale u
dnevnim novinama, recimo na zadnjoj stranici, na kojima su se objavljivale
bizarne vijesti iz svijeta”, rekao je Duhaček za BUKU.
Esejista i kolumnista iz Crne Gore Stefan Đukić
smatra da su državna, republička, pokrajinska, pa i mnoga druga odlikovanja davno
prestala da budu pokazatelj neke vrijednosti, već imaju isključivo unutrašnju
upotrebnu vrijednost kojom političari nešto signaliziraju biračima i pokazuju
ko su im partneri.
“Dodik
pretpostavlja da mu je za politički opstanak važan dobar odnos sa Putinovom Rusijom
i tako djeluje. Vrednosni stavovi su tu nebitni i tu se on ne razlikuje od
drugih koji imaju ordenje pri ruci”, smatra Đukić.
Mogu li Putin, Dodik i saradnici uspjeti u
destabilizaciji Zapadnog Balkana?
Dodik jeste najglasniji i
najstransparentniji saveznik Putina na Balkanu, ali ne treba zaboraviti da su simpatizeri
ovog ruskog političara aktivni u političkom životu širom Zapadnog Balkana.
Pitanje je koliko su oni kao grupacija jaki i kolika je njihova moć u namjeri
destabilizacije Zapadnog Balkana.
“Mogu pokušati,
ali teško da mogu uspjeti. Uostalom, to bi bio politički kraj Milorada Dodika.
On je zapravo pas koji laje, a ne grize. Dodik stalno najavljuje nekakve
referendum, otcijepljenja itd., ali se plaši išta od toga konzekventno
provesti. Kada bi krenuo na put bez povratka, poput proglšavanja neovisnosti
RS-a, bio bi to prvenstveno Dodikov kraj, a onda možda i kraj RS-a. Putin zato
itekako grize. Njemu sigurno ne bi smetalo da se opet zakuha kod nas u regiji,
ali nema tu političkih lidera koji bi žrtvovali sebe u Putinovu korist. Dodiku
je na kraju dana važniji Dodik od Putina”, ocjenjuje Duhaček.
Biserko smatra da Zapad ima sve alatke
da spriječi destabilizaciju na Balkanu, ali da se za sada ne vide neki
rezultati.
“Politika podilaženja Srbiji je istrošena i čini mi se da da je to
pogrešan pristup. Srbija na to gleda kao na slabost i otvoreno je na ruskoj
strani u svakom pogledu. Njena lažna podrška integritetu Ukrajine je u funkciji
podsećanja međunarodne zajednice na neprincipijelost kada je reč o integritetu
Srbije. U tom svetlu treba gledati na sve akcije koje Beograd izvodi na Kosovu.
Cilj je provokacija i izazivanje konflikta ne bi li se izdejstvovala podela
Kosova. Nažalost, srpska i ruska ofanziva u Crnoj Gori je otišla predaleko
između ostalog i zato što je Zapad prevideo pogubnost litija u Crnoj Gori i što
nije razumeo da je na delu svojevrsna konzervativna revolucija koja je i dalje
na delu”, smatra Biserko.
Đukić napominje
kako nema potrebe da bivši jugoslovenski prostor koji nazivamo Zapadnim
Balkanom destabiliše bilo ko sa strane. Radimo to sami.
“Predstavnici
naše političke klase, samozadovoljni u svojim privilegijama, najbolju
perspektivu imaju u atmosferi neprestanog haosa, beskrajnih problema putem
kojih glume da svakodnevno “gase požare” te se ne moraju baviti ozbiljnom
državnom politikom, podizanjem standarda, jačanjem insitucija, radom na
zdravstvu i školstvu”, kaže Đukić.
Da li je odlikovanje Putina moguće u zemljama
regije?
Dok se Evropska unija i Amerika
zgrožavaju nad potezima dobro poznatog ruskog saveznika, pitanje je koliko je
realno da i zemlje regije koje teže EU integraciji učine slično. Za većinu
naših sagovornika je to nemoguće, uz napomenu da je u Srbiji već odlikovan.
“Putin je već dobio najviše
odlikovanje Srbije. Predsednik Nikolić je ruskom predsedniku dodelio orden za
izuzetne zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i
prijateljskih odnosa između Srbije i Rusije, a obraćajući mu se na ruskom
jeziku poručio je: “Dragi brate Vladimire, srpski narod se ponosi što ti
nosiš najviši srpski orden.” Putin je jedini nosilac najvišeg ordena u istoriji
Srbije. Do sada je dodeljeno 18 Ordena Republike Srbije svetskim državnicima,
ali samo jedan prvog stepena na velikoj ogrlici – Orden Republike Srbije na
velikoj ogrlici. Treba imati u vidu da je Vladimir Putin još kao premijer
Rusije dobio Orden Svetog Save Prvog
stepena. Ovo odlikovanje SPC mu je dodela još 2007. za ljubav prema Srpskoj
crkvi i pomoć na očuvanju KiM u Srbiji, a dobio ga je 2011 prilikom posete
Srbiji”, podsjeća Biserko.
No, za nova odlikovanja u zemljama
regije Putin, mišljenja su naši sagovornici, ne treba računati.
“Pretpostavljam
da je moguće još samo u Bjelorusiji. Pa ni Aleksandru Vučiću ne bi u ovom
trenutku pao na pamet takav potez. Dodik bi možda htio biti poput Putina, no on
je još jedan Lukašenko – ruski vazal koji je osiromašio svoje ljude i koji mora
varati da bi pobijedio na izborima”, kaže Duhaček.
I crnogorski
esejist i kolumnista vjeruje da u njegovoj zemlji ne postoji opcija da Putin
bude odlikovan.
“Potpuno je
nemoguće da se bilo šta supstancijalno učini od strane zvanične Crne Gore a da
može biti tumačeno kao pro-rusko. Jak i ključan uticaj koji politički Zapad ima
na Crnu Goru se ponovo pokazao propašću pregovora oko sastavljanja nove vlade
mandatara Miodraga Lekića. Da bi bilo koja Vlada mogla uopšte funkcionisati
ovdje, neophodno je da ima dobre odnose sa zemljama iz EU i NATO i to
podrazumijeva da se bilo kakvi dobronamjerni potezi prema Putinu i Rusiji,
nevezano za njihovu sadržinu i vrijednost, ne mogu dogoditi u ovom trenutku”,
kaže Đukić.
Dok se o
integraciji Zapadnog Balkana u EU špekuliše kao ulasku u paketu, jasno je da su
ideološki i diplomatski zemlje regije daleko ispred Bosne i Hercegovine.
Dok odlikuje
Putina, Dodik bi mogao biti iskren sam prema sebi bar kada su u pitanju
ulaganja i finansijska pomoć koja je iz Rusije neznatna, a iz EU ključna. Tako
Dodik Putina odlikuje, a ruku pruža ka Briselu nadajući se da će dobiti novu
finansijsku pomoć.