Nakon hapšenja, sa Divjakom je kasno sinoć razgovarao i ambasador BiH u Austriji Haris Hrle, dodao je Alkalaj.
Šef bh. diplomatije pretpostavlja da je Divjak uhapšen na osnovu Interpolove potjernice koju je raspisala Srbija. On podsjeća na deklaraciju Generalne skupštine Interpola usvojenu krajem prošle godine, kojom se sprječava raspisivanje takozvanih ‘crvenih potjernica’ za ratne zločine bez saglasnosti matične zemlje osumnjičenog na kojeg se potjernica odnosi.
Portparol Tužiteljstva BiH Boris Grubešić je podsjetio da je isključivo pravosuđe BiH nadležno za predmete ratnih zločina koji su počinjeni u BiH i gdje su osumnjičeni državljani BiH. Na vijest o hapšenju generala Divjaka, reagirali su i građani Sarajeva. Više od stotinu njih okupilo se oko ponoći na mirnim protestima ispred ambasade Austrije.
Za danas su najavljeni masovni protesti ukoliko general Divjak ne bude oslobođen u roku od 12 sati. Pretpostavlja se da se na “crvenim” potjernicama Interpola nalaze destine bh. građana protiv kojih su otvoreni sudski postupci. Najpoznatiji su slučajevi Tuzlanske kolone i Dobrovoljačke ulice u Sarajevu za čijim su akterima raspisane potjernice po nalogu Tužiteljstva za ratne zločine iz Beograda.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je izjavio da je Divjak uhapšen zbog optužnice za ratni zločin u slučaju Dobrovoljačka.
Bivši general Armije BiH Jovan Divjak nalazi se u pritvoru u Kornojburgu, gde će poslije podne biti izveden pred sudiju koji treba da odluči o ekstradicionom pritvoru.
Kako prenosi beogradski RTS portparol Državnog tužilaštva suda u Kornojburgu Fridrih Kel izjavio je da je sud informisao i srpske vlasti, koje sad moraju da proslijede dokumenta Austriji na osnovu kojih sudija treba da odluči da li postoji osnov za izricanje odluke o ekstradiciji.
Kel je naglasio da je hapšenje uslijedilo na osnovu naloga koji je izdao Sud u Beogradu.
Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije Rudolf Golia potvrdio je da je Divjak uhapšen prilikom ulaska na teritoriju Austrije, na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisala Srbija, pod optužbom da je počinio ratni zločin nad pripadnicima JNA, u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, 1992. godine.
Prema njegovim riječima, Ambasada BiH u Austriji je odmah informisana o hapšenju njenog državljanina i njeni službenici se o njemu brinu.
Iz Republike Srpske pozdravljaju hapšenje Divjaka
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Divjak trebalo da i ranije bude uhapšen, jer je komandovao jedinicama koje nisu imale legitimitet i odgovoran je za zločin u Dobrovoljačkoj ulici.
Državni sekretar Ministrastva pravde Srbije Slobodan Homen istakao je da je hapšenje Divjaka dokaz da se poštuju potjernice koje je izdalo pravosuđe Srbije.
Da je Divjak trebalo mnogo ranije da bude uhapšen, kao i svi ostali generali tzv. Armije BiH za koje RS ima dokaze da su učestvovali u sistematskom planiranju rata u BiH, smatra i rukovodilac Tima za koordinaciju i istraživanje ratnih zločina Staša Košarac. Kaže da je činjenica da je sastav ЈNA bio višeetnički.
Hapšenje je pozdravio i predsjednik Republičke organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović, ali je izrazio i sumnju da se iza toga krije politika i da konkretne koristi za porodice žrtava rata neće biti.
Sličan stav ima i predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić koji smatra da se Srbija igra sa svojim Tužilaštvom i Interpolovim potjernicama, što je neprimjereno.
Predstavnici udruženja veterana iz Republike Srpske tražiće ostavku glavnog tužioca Srbije za ratne zločine Vladimira Vukčevića, ako Divjak ne bude procesuiran za zločine u Dobrovoljačkoj ulici.
“Јedino što nama preostaje je da formiramo Odjeljenje tužilaštva za ratne zločine RS koje bi na taj način pripremilo dokaze i izvršilo sve predradnje, da bi Tužilaštvo BiH moglo procesuirati ovakve slučajeve”, izjavio je Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Јovičić pozdravio je hapšenje Јovana Divjaka i izrazio spremnost da svjedoči na sudu protiv njega.
On je istakao da je postoje neoborivi dokazi za stravične zločine u BiH u kojima je stradao ogroman broj Srba, a u čijem je planiranju učestvovao Divjak.
Tužilaštvo BiH trebalo je do sada da podigne optužnicu za zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i da u pritvorskoj jedinici budu svi koji su prijavljeni za zločine počinjene nad mladim vojnicima ЈNA, izjavio je koordinator tima Ministarstva unutrašnjih poslova RS za istraživanje ratnih zločina Simo Tuševljak.
Federacija BiH – protesti protiv hapšenja i podrška Jovanu Divjaku
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović najavili su danas na vanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu da će učiniti sve da se general Jovan Divjak, koji je uhapšen sinoć u Beču na putu za Bolonju, na osnovu potjernice srbijanskog tužilaštva, što prije vrati u Sarajevo.
Komšić i Izetbegović su razgovarali s generalom Divjakom, koji se nada da će se cijela stvar svesti u pravni okvir, bez političkih dimenzija.
Osude hapšenja Jovana Divjaka uputile su brojne organizacije, institucije i pojedinci, a iz Gradske uprave Grada Sarajeva pozvali su građane na mir i dostojanstvo te podsjetili da je Divjak bio simbol herojske odbrane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine, ali i postratne obnove bh. društva, kojoj se posvetio vođen plemenitom idejom da su djeca žrtava rata naša trajna briga.
Iz Stranke za BiH najoštrije su osudili hapšenje, kao i Udruženje penzionera vojnih osiguranika u Federaciji BiH.
Koordinacioni odbor boračkih udruženja Kantona Sarajevo tim povodom je sazvao vanredni sastanak svih predstavnika, a ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo i bivši general Armije RBiH Nedžad Ajnadžić kazao je: “Istinske patriote Bosne i Hercegovine kakav je bivši general Armije Republike BiH Jovan Divjak ne bi trebale biti zadržavane na međunarodnim aerodromima sada kada imamo viznu liberalizaciju”.
Iz Udruženja “Obrazovanje gradi BiH”, čiji je Divjak izvršni direktor, očekuju da se on sa sudijom sastane danas između 14 i 15 sati.
Silvana Marić, predsjednica Skupštine Udruženja izjavila je da su se još sinoć obratili ministru sigurnosti Sadiku Ahmetoviću, a na raspolaganje im se stavio i Ejup Ganić.
Penzionisani general Armije RBiH i prvi načelnik Generalštaba Armije RBiH Sefer Halilović kazao je za “Dnevni avaz” da je bijesan zbog hapšenja generala Jovana Divjaka.
“Žalosno je da naša država ponovo dopušta Srbiji da izigrava regionalnog policajca i da hapsi dokazane patriote BiH, pokušavajući na taj način falsificirati historiju rata” , kazao je Halilović i zapitao se zašto ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović ide na Dan policije Srbije dok ta država hapsi naše državljane.
Prema mišljenju bivšeg predsjednika Skupštine RBiH Mire Lazovića, hapšenje Jovana Divjaka dokazuje da iz Srbije konstantno dolaze potezi koji BiH i cijeli region drže u napetostima.
“Osuđujem ovakav potez Srbije. Ponovo se uzburkavaju duhovi prošlosti i političke vode. Mislim da je odluka o neizručenju Ejupa Ganića Srbiji recept kako u Austriji trebaju postupiti i prema Jovanu Divjaku” rekao je Lazović.
Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće, Pokret za ravnopravnost u BiH i Hrvatsko narodno vijeće BiH zahtijevaju od organa vlasti Republike Austrije, da u skladu sa principima međunarodnog prava, preduzmu sve mjere da general Jovan Divjak bude što prije oslobođen, a od nadležnih državnih organa BiH traže da preduzmu hitne aktivnosti sa ciljem puštanja generala na slobodu.
“Naše tri nevladine organizacije iznenađene su postupkom organa vlasti Austrije činjenicom pritvaranja Jovana Divjaka, penzionisanog generala Armije RBiH od njenih policijskih organa”, dodaje se u saopštenju ovih organizacija.
Jovan Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.
Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon hapšenja u Londonu Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, na osnovu optužnice za “Dobrovoljačku”.
Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka. Devetnaest osoba je optuženo zbog slučaja Dobrovoljačka.