Državna imovina i ustavne reforme označeni kao ključni uslovi za stabilnost i zatvaranje OHR-a
Monitoring komitet Vijeća Evrope u preliminarnom izvještaju o funkcionisanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini navodi da je politička i institucionalna kriza u zemlji u velikoj mjeri rezultat poteza vlasti Republike Srpske, posebno onih kojima se osporava legitimitet državnih institucija i autoritet Kancelarije visokog predstavnika (OHR), saznaje Klix.ba.
Autori prijedloga izvještaja su Zsolt Nemeth iz Mađarske i Pablo Hispan iz Španije, a dokument će se naredne sedmice naći pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope u Strazburu. U tekstu se naglašava da su napadi na ustavni poredak, iako nisu doveli do sigurnosne eskalacije, ozbiljno ugrozili funkcionisanje institucija.
U izvještaju se navodi:
“U protekloj godini politička dešavanja u Bosni i Hercegovini odvijala su se kao duboka ustavna i institucionalna kriza, koja dovodi u pitanje mir, suverenitet države, okvir Dejtonskog mirovnog sporazuma i ulogu međunarodnih aktera. Ova kriza u velikoj mjeri, iako ne isključivo, proizlazi iz mjera entiteta Republika Srpska (RS) kojima se osporava legitimitet državnih institucija i autoritet Kancelarije visokog predstavnika.”
Posebno se ističe da je očuvanje OHR-a i primjena bonskih ovlasti posljedica političkih blokada i pokušaja zaobilaženja ustavnog sistema.
“Očuvanje Kancelarije visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti može se stoga razumjeti kao posljedica i nužna protuteža mnogim mehanizmima blokade koji postoje u bosanskohercegovačkom zakonodavnom procesu”, navodi se u izvještaju.
Kriza je dodatno eskalirala nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku od 26. februara 2025. godine, kojom mu je izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Nakon potvrde presude i odluke Centralne izborne komisije o prestanku mandata, raspisani su prijevremeni izbori u Republici Srpskoj.
Monitoring komitet navodi da su izbori bili uglavnom dobro organizovani, ali uz određene nepravilnosti, posebno kada je riječ o tajnosti glasanja. Također se podsjeća da je tokom kampanje korištena zapaljiva retorika, a u izvještaju se prenosi Dodikova izjava:
“Može se osjetiti smrad koji dolazi iz Sarajeva, a koji je stoljećima sprječavao normalan život ovdje.”
Zbog ove izjave Centralna izborna komisija pokrenula je postupak protiv SNSD-a, koji je sankcionisan novčanom kaznom.
U dijelu izvještaja posvećenom ustavnom okviru navodi se da je postojeći sistem opterećen brojnim mehanizmima blokade, te da je reforma neophodna kako bi se osiguralo efikasnije funkcionisanje zakonodavne i izvršne vlasti. Podsjeća se i na presude Evropskog suda za ljudska prava, uključujući Sejdić–Finci i Kovačević, kao i na potrebu usklađivanja koncepta konstitutivnih naroda sa principima zabrane diskriminacije.
Posebna pažnja posvećena je pitanju državne imovine, koje se opisuje kao jedno od najvećih neriješenih pitanja i prepreka zatvaranju OHR-a. U izvještaju se upozorava da bi preuzimanje kontrole nad državnom imovinom od strane entiteta moglo imati i šire geopolitičke posljedice.
“Postoje strahovi da bi, ukoliko entiteti preuzmu kontrolu nad državnom imovinom, strane sile mogle preuzeti strateške lokacije veoma blizu teritorije Evropske unije”, navodi se u dokumentu.
Podsjeća se da državna imovina obuhvata više od polovine teritorije BiH, uključujući šume, poljoprivredno zemljište, rijeke i mineralne resurse, te da je zabrana raspolaganja tom imovinom na snazi još od 2006. godine.
Zaključno, Monitoring komitet ocjenjuje da su institucije BiH, uprkos dubokoj političkoj krizi, pokazale određeni stepen otpornosti, ali da je nedostatak povjerenja među političkim akterima i dalje najveća prepreka reformama. Skupština poziva političke stranke da postignu dogovor o ustavnim i izbornim reformama, riješe pitanje državne imovine i nastave saradnju s tijelima Vijeća Evrope uoči općih izbora zakazanih za oktobar 2026. godine.