Komeserijat nije mogao donijeti traženu preporuku, jer se one usvajaju jednoglasno, a Srbija nije dala svoj pristanak, rekla je Mirjana Ivanović Milenovski iz Odjeljenja za odnose sa javnošću UNHCR-a u Srbiji.
“Ti pokušaji postoje već nekoliko godina, uz obrazloženje da je prošlo puno vremena od rata, da su se popravile okolnosti u regionu. Visoki komesar Antonio Gutereš nije prihvatio tu argumentaciju”, rekla je Milenovski za “Politiku”.
Ona je upozorila da bi se usvajanje takve preporuke, između ostalog, loše odrazilo na veliki regionalni Program stambenog zbrinjavanja koji uz Srbiju, Hrvatsku, BiH i Crnu Goru finansiraju i države dontori.
“Cilj ovog programa, čija vrednost iznosi 584 miliona evra, je obezbeđivanje trajnog stambenog rešenja za 27.000 najugroženijih izbegličkih porodica u regionu, od kojih je čak 16.780 u Srbiji”, pojasnila je Milenovski.
Hrvatska je tražila da ovim Srbima, koji su tokom rata od 1991. do 1995. godine napustili ovu zemlju, bude oduzet status izbjeglice, uz obrazloženje da je nakon toliko godina i programa “svako od njih izabrao gdje će da živi”.
Pažnju javosti na spornu inicijativu Hrvatske skrenuo je Srpski demokratski forum iz Zagreba, koji je upozorio da se izbjeglički problem u Hrvatskoj ne može smatati rješenim, jer su se uglavnom vratili stariji građani, a ne radno aktivno stanovništvo, tako da se ne može govoriti o održivom povratku.
Područja koja su bila zahvaćena ratom, kako navodi Forum, danas imaju polovinu predratnog stanovništva i svega trećinu radnih mjesta.