Građani Bosne i Hercegovine
mnogo toga su prošli i željni su lijepih priča, događaja. Željni su da im život
konačno krene u nekom pozitivnijem smjeru, da svakodnevnica bude veselija i
rasterećenija. Na izgradnji boljeg života treba da rade političari i
institucije, zbog toga ih građani plaćaju.
I vjerski lideri u BiH imaju
veliku ulogu u izgradnji boljeg društva i ambijenta za život, pa se zbog toga i
njihove riječi uvijek posebno prate.
Husein ef. Kavazović,
reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u intervjuu za jednu
televiziju dao je izjavu koja je izazvala reakcije, posebno političkih
zvaničnika.
“Današnja borba je u borba
institucijama Bosne i Hercegovine. One se tu trebaju braniti. Ne smijemo
dozvoliti da se one ruiniraju. Ne smijemo dozvoliti da se one slabe. Moramo
pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine,
a kada one padnu, a imali smo to ’92., kada su one pale, moramo biti spremni
braniti ovu zemlju i oružjem. I tu ne treba imati dileme da to moramo raditi.
Ali, sada je mir, sada su institucije na potezu. I nek rade svoj posao”, kazao je
reis Kavazović.
Birati riječi zbog traumatičnih
iskustava
Da spominjanje oružja u javnom
prostoru treba izbjegavati, stav je profesora na Fakultetu političkih nauka u
Sarajevu Asima Mujkića.
“Mislim da bi bilo posebno
važno da vjerski lideri, a nažalost to nije slučaj, ne pominju mogućnost nekog
oružanog konflikta. Ako dođe do oružanog konflikta, to nije poraz samo
institucija, već i svih drugih, uključujući i institucije vjerskih zajednica.
Mislim da svi trebamo energiju usmjeriti u drugom smjeru, što je reis svakako i
rekao, da se jačaju institucije, ali i da se otvara dijalog, da se pokušavaju
ponuditi druga rješenja, a ne samo neko drugi povlači poteze, a vi na to
reagirate. Mislim da je potrebno promijeniti način igre”, ističe za Buku
profesor Mujkić.
Profesor navodi da su građani
Bosne i Hercegovine osjetljivi na riječ “oružje”, zbog svega što su prošli.
“Trebalo bi svaku referencu
na oružje izbjeći, tim prije zbog traumatičnih iskustava kroz koje smo prošli
ovdje. Govor o oružju uvijek treba da bude zadnja solucija i to je
svjedočanstvo o nekoj nemoći i porazu a nipošto o snazi i novim idejama kako da
organiziramo svoj život. Mislim da, bilo ko da je u pitanju, treba da izbjegava
to spominjati, iako služi kao retorička figura. Prije svega, zbog toga što
danas živimo u jednom promijenjenom geopolitičkom kontekstu. Nemamo u našem
okruženju četvrtu naoružanu silu spremnu da upotrijebi akumulirana sredstva”,
govori Mujkić.
Režiser Dino Mustafić za Buku kaže da
vjerski lideri imaju veliku ulogu u procesu izgradnje mira.
“U različitom, ali ipak podijeljenom
društvu i prostoru, građani Bosne i Hercegovine žive svoj nedovršeni mir.
Proces izgradnje mira sam po sebi veoma je kompleksna tema, posebice ako želimo
i moramo razvijati kulturu povjerenja. U tom smislu izazove pred kojima se naša
zemlja nalazi ne rješavamo otvorenim dijalogom niti na jednoj razini. Siguran
sam, najvažniju ulogu u tom procesu
imaju vjerski lideri. Od njih se
očekuje da u duhu religijskog etosa doprinose smirivanju političkih antagonizama,
da traže temeljni konsenzus između naroda u BiH na fonu zajedničkih vrednota.
Nažalost, mi se ovim temama jedino vraćamo kada se neka izjava ubaci u
politički diskurs kao što je to sada učinjeno sa izjavom reisa Kavazovića.
Svima nama mora biti jasno da nema mira među narodima bez mira među religijama
u BiH, a nema mira među religijama bez društvenog dijaloga. Javni
diskurs vjerskih poglavara se prati
sa posebnom pažnjom, to postaje prostor naše društveno-političke zbilje i
zaista njihova uloga u procesu izgradnje mira ne bi smjela imati eho
militantnog vremena iz 90-ih”, govori Mustafić.
Prema njegovim riječima, naše društvo
se nije suočilo s prošlošću, pa su bojazni od novog ciklusa nasilja i zla
itekako prisutni u svakodnevnim razgovorima.
“U tom kontekstu shvaćam izjavu reisa
kao imperativ očuvanja institucija BiH, čije pravno-političko postojanje jeste
uvjet za održivi mir. Naravno, mir se ne može podrazumijevati, na njemu se mora
raditi. To važi za vjerske lidere, kao i za političare, ali i za akademsku
zajednicu i civilno društvo. Svi imamo svoju odgovornost”, poruka je Mustafića.
Političari ispunjavaju normu
senzacionalizmom
Na izjavu reisa Kavazovića,
uslijedile su reakcije političkih zvaničnika iz Republike Srpske.
No, profesor Mujkić smatra da
političari u Bosni i Hercegovini nisu pozvani da bilo kome u državi drže
lekciju o lijepom govoru.
“Političarima dobro dođu
ovakve izjave. Njima dobro dođu i koškanja na malonogometnim turnirima. Oni su
gladni senzacionalizma, koji im pomaže da ispune normu za taj dan. Normu
zapaljivih izjava koje treba da prikriju ono što je njihova primarna zadaća, a
to je se potrude da ovdje stvore jedan povoljan ambijent za život svih naroda.
Mislim da oni samo gledaju ko će nešto izjaviti, da se nadovežu i ispune svoj
dan. A, više puta su nam pokazali da oni nisu ti koji vode kulturan dijalog i
zbog toga ne bi trebali držati drugima predavanja. Političari prednjače u
populističkom, trampističkom načinu vođenja politike, i to je stalna predizborna
kampanja. Apsolutno ništa ne ostaje iza većine njih. Imamo ljude koji bi nešto
htjeli da urade, ali ne mogu doći do izražaja. Destruktivna matica vas nosi,
koja ne dopušta da bilo šta pokušavate ovdje izgraditi i stvoriti neki iole
pristojniji ambijent za ljude, koji su heroji što uopšte žive ovdje”, naglašava
profesor Mujkić.