Formiranje pompezno najavljivanih pomoćnih sastava policije u Republici Srpskoj i FBiH, te rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH više niko ni ne spominje.
Već duže vrijeme se o ove tri inicijative niko i ne oglašava, izuzev što je Ustavni sud Republike Srpske odlučio da zakonom koji predviđa formiranje pomoćnog sastava policije nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Narodna skupština Republike Srpske je, podsjetimo, 3. jula izglasala zakon koji omogućava formiranje pomoćnog sastava policije, a u kojem je navedeno da MUP može uspostaviti ovaj sastav u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da je predviđeno da pomoćni sastav policije bude isključivo u funkciji dodatne pomoći aktivnom sastavu.
“Vlada će donijeti uredbe koje će definisati način i izbor, te sve ono što se odnosi na odabir tih policajaca”, rekao je tada Karan.
S druge strane, u junu je ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak rekao da će i FBiH krenuti u formiranje rezervnog sastava policije ukoliko to prvo uradi Republika Srpska.
“Federacija BiH će odgovoriti recipročno”, poručio je Isak.
S treće strane, ministar odbrane BiH Zukan Helez je početkom jula najavio da Ministarstvo odbrane (MO) BiH i OS BiH rade na procesu koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava OS BiH.
Dodao je da rezervni sastav OS BiH po odluci Predsjedništva BiH može najviše brojati do 5.000 rezervista.
“Oružane snage BiH pripadaju svima. Uspostavom rezervnog sastava Oružanih snaga BiH jačamo kapacitete naših oružanih snaga kako bi bile što spremnije za izvršenje zakonom definisanih zadaća, prije svih njihove primarne uloge, a to je zaštita državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, rekao je Helez.
Od tada do danas javnost ne zna ništa o tome da li se napreduje u formiranju pomoćnih sastava policija u RS i FBiH, te rezervnog sastava OS BiH.
Ima li napretka, odnosno dokle se došlo sa planovima, pokušali smo saznati u MUP-ovima Republike Srpske i FBiH, te MO BiH, ali odgovore na naše upite nismo dobili.
Novinar iz Banjaluke Đorđe Vujatović smatra da izjave o formiranju pomoćnih i rezervnih sastava ne služe za ozbiljan rad na terenu i želju za popravljanjem stanja bezbjednosti.
“One služe samo za unutrašnje potrebe, odnosno da bi se stanovništvo dovelo u određenu vrstu straha i podigle tenzije, a samim tim partije i pojedinci dizali sebi rejting kao branioci nacionalnih interesa. Ako je političko djelovanje, ali i profesionalizam čelnih ljudi u bezbjednosnim strukturama u skladu s njihovim izjavama, onda smo u još dubljem problemu nego što smo mislili. Umjesto da se zaista bave svojim poslom i korjenitim reformama bezbjednosnog sistema koji je zaražen velikim uplivom osoba iz kriminalnih struktura, oni se i dalje bave marketinškim trikovima”, kaže Vujatović za “Nezavisne novine”.
Politički analitičar Velizar Antić kaže da se, kada je riječ o formiranju pomoćnog sastava policije RS, ali i sa druge strane sličnih najava sa bošnjačke strane, prije svega radilo o izjavama dnevnopolitičkog karaktera, a ne nekim strateškim i promišljenim akcijama i idejama.
“Ove najave su usmerene za pumpanje nacionalnih mišića i okrenute su ka biračkom telu bilo jednih ili drugih. Zašto je to tako? Da se radilo o smislenoj akciji, mnogo više bi se vodilo računa, pre svega, o tajmingu najave te akcije, a sa druge strane išlo bi se na obaveštavanje javnosti o svim pozitivnim efektima formiranja ovih rezervnih sastava”, naveo je Antić.
Kako je dodao, da se radilo o ozbiljnoj analizi, trebalo je pripremiti javnost i izaći sa jasnim planom i programom šta bi taj rezervni sastav radio i koliko bi mogao pozitivno da doprinese čitavom društvu u, recimo, trenucima prirodnih katastrofa.
“Dakle, da se objasni narodu šta bi konkretno taj rezervni sastav radio, kako bi bio popunjavan, na koji način bi se obučavao, šta bi bili njegovi konkretni zadaci itd. Umesto toga, imali smo situaciju da se u jeku možda i najveće krize od rata plasira ideja o rezervnom sastavu policije. Sasvim je razumljivo da je ta ideja u tom trenutku dodatno podgrejala ionako uzavrelu atmosferu, a svi pozitivni efekti rezervnih sastava su gurnuti u stranu i otišli su u drugi plan”, ocjenjuje Antić.
On dodaje da, čim se politička kriza na ovaj ili onaj način razriješila, ideja o rezervnom sastavu policije je gurnuta u stranu.
“Mislim da se ona nikada i nije ozbiljno uzimala u razmatranje. Da je bilo ozbiljnog promišljanja oko ove, možda čak i pozitivne ideje, mislim da smo kao javnost trebali da budemo obavešteni o svim njenim elementima i načinu sprovođenja u delo. Sve to je izostalo i ona je poslužila vrhu vlasti u Srpskoj da u tom trenutku pumpa nacionalne mišiće i diže tenzije, što naravno nikako nije dobro, a u suštini radi se o urušavanju institucija koje se uvlače u dnevnopolitičku igru vlasti”, rekao je Antić