Zakon postaje važeći njegovom objavom u Službenom glasniku a danas je stupio na snagu.
Nakon stupanja na snagu postoji mogućnost npr.
podnošenja inicijative za pokretanje
postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti
pred Ustavnim sudom Republike Srpske, koju može podnijeti svako, kažu stručnjaci za BUKU.
“Takođe, postoji mogućnost ispitivanja da li je bilo
koja odredba zakona u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak
pred Ustavnim sudom BiH može pokrenuti
samo određen krug ovlašćenih pokretača:
član Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo
kojeg doma Parlamentarne skupštine,
jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina
članova bilo kojeg doma zakonodavnog
organa entiteta”, rekao je za BUKU Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska
prava.
Lučka ističe da su
neki od posljednjih zakona koji su otišli pred Vijeće za zaštitu vitalnog interesa su bili Zakon o
nepokretnoj imovini i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom
zemljištu kada je odlučeno da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata
bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede
vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog
naroda.
Lučka je rekao je ovakav zakon nije trebalo ni da dođe do Ustavnog suda Republike
Srpske, jer ga nije
trebalo ni usvojiti u Narodnoj skupštini.
“Problematika sa ovim
zakonom je uglavnom vezana za ljudska prava i standarde koji postoje i
koji bi trebalo da se primjenjuju, a koji skoro uopšte nisu
uzeti u obzir od strane Vlade Republike
Srpske i većine koja je izglasala zakonske
izmjene u Narodnoj skupštini. Vijeće za
zaštitu vitalnog
interesa Ustavnog suda nije direktno odlučivalo o svim tim
pitanjima koja su se pojavila pri
donošenju zakonskih izmjena, nego samo o tome da li je došlo do povrede vitalnog interesa”,
pojasnio je Lučka za BUKU nakon što Vijeće za zaštitu vitalnog interesa
Ustavnog suda Republike Srpske nije prihvatio zahtjev Kluba delegata bošnjačkog
naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje potvrede vitalnog
nacionalnog interesa u Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS kojim
se kriminalizuje kleveta.
Prijedlog zakona uputilo je zvanično Ministarstvo pravde RS a sam zakon na twitteru
je krajem prošle godine najavio Milorad
Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Predstavnici opozicije kao i medijska zajednica pozvali su
ranije predlagača da povuče sporne
odredbe ili zakon u cjelosti. Sedmomjesečna
borba kojom se dokazivalo da će ovaj zakon uticati na demokratiju, slobodu misli i govora u Republici Srpskoj
nije uvjerila poslanike iz vladajuće koalicije da povuku ovakav prijedlog
zakona.
Nakon višemjesečnih
uzaludnih upozorenja i pozivanja da se zaštiti sloboda govora i povuče skandalozna odredba koja
klevetu kvalifikuje kao krivično djelo,
predstavnici vlasti u Republici Srpskoj ipak su ostali pri ovom prijedlogu.
Prijedlogu su se suprostavili medijski radnici, aktivisti, predstavnici međunarodnih
organizacija, opozicione partije u
Republici Srpskoj, predstavnici međunarodnih organizacija kao i sami predstavnici Evropske unije u Bosni I
Hercegovini.
Očekivanja Evropske unije su bila da će se zakon o kriminalizaciji
klevete povući sa dnevnog reda tekuće
sjednice Narodne skupštine RS, jer je on u
potpunoj suprotnosti sa evropskim putem.
Iako predstavnici vlasti ističu da je kleveta kriminalizovana u mnogim
zemljama članicama
Evropske unije, stručnjaci smatraju da to nije razlog da se
ona ponovo uvodi kod nas naročito
imajući u vidu opšte nepovjerenje u pravosuđe u
Republici Srpskoj.
Politička analitičarka Tanja Topić rekla je da samo još
danas živimo slobodu mišljenja i medija.
“Objava u
Sužbenom glasniku može biti proglasena danom žalosti u Republici Srpskoj, a građanima poruka što ste govorili,
govorilj ste. Ćutanje im očito bolje
ide. Naravno, ne mislim da ce se slobodni novinari, mediji i slobodomisleci ljudi predati”, rekla je
za BUKU Tanja Topić.
Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina, rekao je,
prilikom usvajanja prijedloga Zakona u NSRS, da su novinari do posljednjeg
trenutka nadali da do ovoga neće doći.
“Nadali smo se da će kod nekih poslanika možda
proraditi savjest, barem kod onih koji su nam privatno govorili da ovaj zakon
nije sjajan, i da će glasati protiv.
Nažalost, sva nadanja koja smo mi novinari imali pokazala su se neutemeljenim. Važno je istaći
da ovaj zakon neće pogoditi samo
medijsku zajednicu i novinare. Ovo je zakon koji će pogoditi svakog građanina
Republike Srpske. To je ono čega se stariji
građani možda sjećaju što je bio verbalni delikt. Možete doći u situaciji da u kafani ili na nekom druženju
kažete nešto protiv nekog funkcionera,
da smatrate da nije dobar ili da je nešto ukrao i zaista vam može doći policija, tužilaštvu i možete
završiti u zatvoru. To je suština ovog
zakona. Mi novinari imamo vidljivost, imamo platforme sa kojih možemo da se obratimo medijima i ako se
m nađemo u problemu može skrenuti pažnju
javnosti na to, ali šta će uraditi onaj koji nema mogućnost da se obrati javnosti i ne zna kako
da se obrati međunarodnim organizacijama,
kako da ode u Savjet Evrope, kako će se običan građanin odbraniti kad sutra padne na udar ovog zakona?
To je pitanje o kojem svi sada trebaju da razmisle. Ona vlast koja ne
osjeća pritisak javnosti počinje da se
ponaša sve bahatije i bojim se da je ovo samo početak i da ovo neće biti zadnji
zakon”, rekao je Šajinović.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, Misija OSCE-a u
Bosni i Hercegovini, Ured Vijeća Evrope u Sarajevu i Evropska unija u Bosni
i Hercegovini izrazili su ranije
izuzetnu zabrinutost zbog činjenice da je Narodna skupština Republike Srpske
danas ponovo kriminalizirala klevetu.
“Sloboda izražavanja je osnovno pravo i osnovna evropska
vrijednost. Ovaj korak je protivan
međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu sa evropskim putem Bosne i Hercegovine
niti sa 14 ključnih prioriteta iz
Mišljenja Evropske komisije, a posebno ključnim
prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja. Tamo
gdje postoje krivični zakoni o kleveti,
oni rizikuju da budu zloupotrebljeni protiv novinara, branitelja ljudskih prava i drugih aktera
civilnog društva za obavljanje svoje
legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog
interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje svakog demokratskog društva. Izmjene i dopune su
nepoželjan, i neosporno veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava i
narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u Republici Srpskoj”, navodi se
u ranije objavljenoj zajedničkojizjavi.
Podsjetimo da je u Bosni i Hercegovini, kleveta sve do 1999.
godine potpadala pod Krivični zakon. U
zemljama bivše Jugoslavije, posebno je član
133. Krivičnog zakona, nazivan “verbalni delikt” korišten za obračunavanje sa
neistomišljenicima, i brojni su primjeri kada su građani osuđeni na zatvorske
kazne zbog navodnog kršenja odredbi ovog člana.
Početkom XXI vijeka kleveta i uvreda su dekriminalizovane i tada su zakoni o zaštiti od klevete ocijenjeni
kao dobro skrojeni i u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja,
a sada se sa novim Zakonom vraćamo se korak unazad. Sve to uticaće na slobodu
govora uRepubublici Srpskoj, a novinari koji su često na meti političke elite nalaze
se u još nezavidnijem položaju. Pored novinara i medijskih radnika pod rizikom
od tužbe za klevetu su i svi građani Republike
Srpske. Niko nije izuzet, zato pazite gdje šta pričate i pišete.