Nezainteresovanost učenika za upisivanje srednjih škola u
kojima se uče zanatski poslovi dovela je do toga da je upitna budućnost brojnih
zanata u Sarajevu. Ovo je za Buku kazao Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke
komore Kantona Sarajevo i član Upravnog odbora Obrtničke komore Federacije BiH.
Mladi odlaze, a oni koji ostaju neće u zanate
“Upravo je najveći problem slab odziv, odnosno upis omladine
u zanatsko-obrtničke škole. Najmanje nezaposlenih na birou je zanatlija,
odnosno obrtnika. Mladi svijet, ko god ima šansu ide vani, nažalost. Veliki
imamo problem u zapošljavanju. Imamo trenutno i jedan projekat u osnovnim
školama kroz koji pokušavamo da animiramo djecu za upis u zanatske škole, a
neke opštine daju i stipendije, međutim, vrlo je mali odziv”, ističe Idrizagić,
konstatirajući da su se već neki zanati i ugasili.
Govoreći o trenutnom poslovnom ambijentu za obrtnike u
Federaciji Bosne i Hercegovine, naš sagovornik kaže da je jedan od najvećih
problema način obračuna doprinosa za ovu kategoriju. Naime, po aktuelnim
zakonskim propisima njihova osnovica za obračun doprinosa veže se za prosječnu
bruto platu u FBiH i to za period januar – septembar tekuće godine, a odnosi se
na narednu godinu.
I ovo je samo jedan od razloga zbog kojih su fiskalni zakoni
u Federaciji BiH trebali biti reformisani do kraja ove godine. No, nisu,
federalna Vlada, iako je obećala taj proces završiti prije početka 2024.
godine, to nije uradila.
Visoki doprinosi, a niske penzije
“U svakom slučaju najbolja opcija bi bila kada bi se
zakonski regulisalo da nam se osnovica veže za minimalnu, a ne za prosječnu
platu, kao što je to trenutno slučaj. Mi smo godinama upozoravali da mi kao
obrtnici imamo visoke doprinose, a u konačnici imamo niske penzije i imamo lošu
medicinsku uslugu. Ogroman novac dajemo, a na kraju ništa od toga nam se ne
vraća kroz usluge. Tražili smo i ranije da nam se doprinosi smanje barem za 20
posto, ali ništa od toga nije bilo”, govori nam Idrizagić.
Svi u Bosni i Hercegovini znaju kako nastaju prosječne
plate, te da one nisu realna slika onoga
što većina radnika prima. Naime, prosječna plata od 1.200 KM je uglavnom
rezultat visokih primanja u javnim institucijama, preduzećima, i pojedinim
firmama koje dobro posluju. Procjene Saveza samostalnih sindikata BiH su da oko
60 posto radnika prima minimalnu platu. I upravo ovaj pokazatelj najbolje
govori koliko radnici mogu lagodno da žive, te koliko prosječna plata nije
odraz realnog stanja. Dakle, što više raste prosječna plata u FBiH, dolazi do
rasta osnovice na koju se obračunavaju porezi i doprinosi za obrtnike. Ili da
pojednostavimo, poraste plata parlamentarcu, porastu doprinosi za zanatlije.
Loši zakoni pogodni za sivu ekonomiju
“Upravo zbog toga smo mi tražili da se obračun doprinosa za
obrtnike vrši drugačije, iz razloga što mi nemamo veze s rastom prosječne
plate. Nema nikakvog smisla da doprinosi za obrtnike prate rast plata u
budžetskim institucijama, jer to značajno slabi obrte. Već sada dolazi do
otpuštanja radnika i što je još veći problem otvaraju se vrata za sivu
ekonomiju. Ljudi radije otpuste nekoga, radnik završi na birou, a neko ga plaća
na drugi način, i tako se stvara siva ekonomija. A sve to nastaje iz razloga što
se nema razumijevanja da se napravi zakonsko rješenje koje će omogućiti da se
obrtnicima doprinosi obračunavaju po povoljnijim uslovima, odnosno prema
minimalnoj plati”, naglašava Idrizagić.
Jasno je svima bilo da se lošim zakonskim rješenjima
godinama stvarao kontraefekat, svima osim članovima Vlade. Visokim porezima su
mnogi natjerani da posluju u sivoj zoni, a nije se razmišljalo o tome da bi se
nižim porezima došlo do približno istih prihoda ako bi se u sistem uveli oni
koji su ga izbjegavali. Vlast u Federaciji BiH na poreze nikada nije gledala
kao na šansu da se motiviše radnik na potrošnju. Lanac je vrlo jednostavan.
Niži porezi i doprinosi —> veća plata radniku —> veća potrošnja i javni
prihodi.
Da je način naplate doprinosa za obrtnike u FBiH nelogičan i
ekonomski neopravdan upozoravali su i ekonomisti.
Prosjek i
dalje diktira preplaćena administracija
Zanimljivo je kako je Naša stranka prije nekoliko godina,
dok je bila u opoziciji, predlagala da se izmijeni postojeći zakon kako bi se
omogućio drugačiji obračun doprinosa za obrtnike, ali je tada njihov prijedlog
odbijen.
“Naš amandman
je odbijen što znači da je svjesno odlučeno da se nastavi s praksom u kojoj će
prosjek diktirati preplaćena državna administracija, a cijenu plaćati oni koji
su finansijski ugroženi, u konkretnom slučaju obrtnici”, naveli su tada iz
Naše stranke.
No, prođe i
osam mjeseci u kojima je ova stranka dio Vlade FBiH a nismo vidjeli konkretne
promjene po ovom pitanju.