Zakoni koji su na snazi u Federaciji BiH ne odgovaraju poslovnoj zajednici, bez obzira da li se radilo o velikim i srednjim preduzećima, ili pak o malim preduzećima i obrtima. Godinama radnici i privrednici u ovom entitetu traže od izvršne vlasti da kreira nove zakone koji će rasteretiti poslodavce i radnike poreskih nameta, ali od toga nema ništa. Posljednjih mjeseci federalna izvršna vlast je nekoliko puta obećavala nove fiskalne zakone, ali obećanje nije ispunila.
Fiskalizacija bi zanatlije dokrajčila
U međuvremenu, Vlada FBiH kreirala je Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH i ovaj dokument je usvojen u četvrtak u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Nakon što isti podrže i delegati Doma naroda PFBiH uslijedit će javna rasprava nakon koje ćemo dobiti i prijedlog ovog zakona.
Zakon bi trebao donijeti više poreske odgovornosti, smanjiti mogućnost za utaju i izbjegavanje plaćanja poreza, čime bi se u federalni budžet, procjenjuju nadležni, prikupilo više novca. Na taj način, federalna vlast planirala pokriti gubitke koji bi nastali eventualnom primjenom novih fiskalnih zakona koji podrazumijevaju smanjenje doprinosa i poreza.
No, postoje manjkavosti Nacrta zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH. Radi se o tome da stari tradicionalni zanati nisu izuzeti od primjene fiskalizacije, što su obrtnici ocijenili kobnim za stare zanatlije.
Shodno tome, zastupnik NES-a u Parlamentu FBiH Mirza Batalović, predložio je zaključak kojim Zastupnički dom poziva federalnu Vladu i resorna ministarstva da prilikom izrade prijedloga zakona oslobode stare tradicionalne zanate fiskalizacije.
Zaključak su jednoglasno podržali svi prisutni zastupnici na sjednici.
“U članu 7 ovog zakona propisano je ko se izuzima od fiskalizacije i mi smo tražili da se u ovaj član uvrste i stari tradicionalni zanati. To je važno da se uradi zato što su stari tradicionalni zanati dio kulturne baštine i oni kao takvi su nisko profitabilni, to su nisko akumulativni poslovi. Oni nemaju neki značajan promet. Vi tim ljudima ako uvedete fiskalnu kasu, to je ključ u bravu. Oni su pod zaštitom UNESCO-a baš zato što baštine tradiciju”, ističe za Buku Batalović.
Oslobodili kladionice, ali zanatlija se nisu sjetili
Takvim obrtnicima, napominje on, ne treba uvoditi nove namete, već davati poticaje da ih se rastereti.
“Imamo jednu apsurdnu situaciju. U dijelu zakona gdje su navedeni oni koji su oslobođeni fiskalizacije piše da su oslobođene kladionice. U članu 6 piše da su obavezni samostalni poduzetnici. S obzirom da u samostalne poduzetnike spadaju i stari zanati, mi smo tražili da i oni dobiju izuzeće. Ministar Vojin Mijatović je na sjednici obećao da će to biti uvršteno u prijedlogu zakona”, naglašava Batalović.
Ukoliko federalna Vlada ispuni ono što od nje traži zakonodavni organ, to će biti pozitivna vijest za sve one koji se bave starim zanatima.
“Vrlo je bitno da stari zanati nemaju fiskalnu kasu. To je, ipak, njima teret. Teret im je zbog toga što stari znati plaćaju porez paušalno. Uglavnom su to ljudi koji su samozaposleni, bez radnika. Njima je fiskalna kasa opterećenje u svakom pogledu, i tehničkom i finansijskom. Fiskalna kasa ne treba onom sajdžiji u Srebreniku ili negdje drugo koji popravlja sat. Fotografa je sve manje i manje, jer je sve digitalizovano. Onaj stari zanatlija koji kuje na Baščaršiji treba biti izuzet. Mi tu ne pikamo one koji uvoze robu iz Kine ili Turske, već o ljudima koji ručno proizvode”, govori za Buku Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH.
Bolji poslovni ambijent samo kao predizborna priča
Konstatuje kako je potrebno ići u pravcu rasterećenja obrtnika, a ne kreiranja dodatnih nameta.
“Ovdje se pred svake izbore priča o boljem poslovnom ambijentu. Jedan od načina da imate bolji ambijent jeste da stari zanati nemaju fiskalnu kasu. Zamislite vi jednog bricu, pitanje je koliko će on danas ljudi ošišati. Nemojte da govorimo o brici iz neke velike sredine, pričamo o brici kojem dolaze samo ljudi iz ulice, komšiluk. Takvi ljudi nemaju značajnog prometa i neće ošteti državu. Inspekcija treba da radi svoj posao, da utvrdi ko radi ručno”, podvlači Babić.
Osim navedenog, obrtnici godinama upozoravaju kako se nalaze u nezavidnom položaju zbog aktuelnih zakona u Federaciji BiH po kojima im se doprinosi vezuju za prosječnu platu u ovom entitetu.
Više puta su tražili od federalnih vlasti da im se doprinosi vežu za minimalnu platu, ali vladajući nikada nisu imali sluha.
“Mi na to upozoravamo 15 godina. Prosječna plata raste. Mi tražimo da se obaveze vežu za minimalnu platu, jer će obrtnik na kraju krajeva svakako imati i minimalnu penziju. On je toga i svjestan i zbog toga treba da plati minimalno doprinosa. Obrtnik sada plaća doprinose na prosječnu platu. U organima uprave je nekome plata po 2.000 KM i više, a minimalna plata je 600 KM, a nama za doprinose se računa prosječnu platu”, jasan je Babić.
Navodi kako obrtnik u startu ispašta jer mu rastu doprinosu kada poraste plata radnicima u javnom sektoru.
“Obrtnik ispašta jer on zarađuje platu, on platu ne dobija. Ja se izvinjavam svima koji rade na budžetu, ali oni platu dobijaju. Ne kažem da je nisu zaradili, ali je dobijaju. Korona je to pokazala. Svi su profesori, nastavnici, direktori škola, načelnici opština dobili platu, a nisam rekao da je nisu zaradili. Obrtnik je nije dobio jer nije ni radio. On, dakle, mora zaraditi svoju platu”, zaključuje Babić.
Podsjetimo da su ekonomski stručnjaci iz Bosne i Hercegovine ranije upozoravali na diskriminatorne i nepravedne stavke u zakonima koji tretiraju poreznu politiku u FBiH, poput spomenute koja se tiče doprinosa za obrtnike, ali uzalud. Vlast ne čuje.