Juče je istekao posljednji rok za formiranje Vlade Federacije koja nije formirana još od 2015. Jedan izborni proces protekao je sa starom vladom, a niko sem SDA, vjerovatno i SBB-a koji sada nije parlamentarna stranka a u aktuelnoj vladi ima ministre, ne bi volio još jedan „tehnički“ mandat. Zato su oči uprte u visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.
S obzirom da je više puta rekao kako neće dopustiti blokade bilo je očekivano da tokom današnje konferencije za medije najavi izmjene Ustava Federacije kako bi se otkočila blokada vlasti. No, to nije uradio.
Još jednom je pozvao vlasti da se dogovore, odnosno potpredsjendike Federacije, iako je odveć i onima koji ne poznaju dovoljno dobro političku situaciju, a kamoli onima kojima je to posao, jasno da potpredsjednik FBiH Refik Lendo (SDA) neće dati saglasnost na prijedlog Vlade Federacije jer u njoj nema kadrova SDA koja smatra da joj pripada izvršna vlast i to mjesto premijera.
Visoki predstavnik podsjetio je javnost da je ustavni rok za formiranje Vlade istekao, da vlada u tehničkom mandatu nije u skladu sa demokratskom praksom, da etnonacionalističke taktike zastrašivanja neće pomoći da FBiH krene naprijed.
“Očekujem da političari dođu do rješenja za prevazilaženje zastoja do kojeg je došlo i što prije nastave sa formiranjem vlade koja ima podršku parlamentarne većine. To je obaveza koju imaju prema biračima”, rekao je Schmidt iako je ovaj optizimam da će do dogovora doći, iako je rok za to istekao, neopravdan.
“Budite sigurni, ovo je zadnji poziv da se urazume. Očekujem da će se ovo uskoro uspješno riješiti. Neće biti više konačnih poziva”, dodao je Schmidt.
Šta čeka Šmit?
Potpuno je nejasno zašto je visoki predstavnik u maniru razrednog starješine koji izriče ukor dao posljednju opomenu kad je očito da to neće pomoći u omekšavanju stavova SDA.
„Ne znam šta bih Vam tu rekao. Besmisleno zvuči“, odgovora na pitanje BUKE filozof i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.
Jasno mu je, ipak, da visoki predstavnik poziva na dogovor, ali je okvir u kojem se može voditi dogovor preuzak.
„Odnosno upravo je onoliki kolikim ga je on ostavio. To znači da je kroz povećavanje nacionalnih kvota ustvari umanjio i mogućnost za postizanje nekog kompromisa jer učesnici u raspravi moraju polaziti od, očito, etničkog principa“, kaže Mujkić.
Da li je očekivanje da će Lendo, koji nije u okviru zakonskog roka htio podržati imenovanje vlade FBiH, promijeniti stav amaterski potez?
„Apsolutno. Iluzorno je to očekivati, i mislim da će SDA insistirati i dalje na svom stavu i ne vidim razloga zašto bi odustala. Ne vidim razloga zašto bi pristali da oforme vlast na temelju isith onih principa na kojima je do juče insistirao HDZ, zašto bi neko od sebe to uradio. Ne vidim tu logiku. Mislim da bi bilo daleko bolje da je donio odluku koja bi nas izvela iz ovog ćorskoka, ali na principima koji vladaju u modernoj demokratskoj praksi na temelju evropskih vrijednosti, ljudskih prava i sloboda, a nipošto etničkih. Što više pokušavate etničke omjere da artikulirate, toliko će se pojavljviati novi problemi. Negdje na drugom mjestu će se pokazati da te proporcije ne funkcioniraju. Tako da nismo ništa dobili. Stalno će negdje propuštati kroz tu branu voda“, dodaje Mujkić.
Dugogodišnji urednik i novinar Sead Numanović u razgovoru za BUKU smatra da je današnje obraćanje visokog predstavnika jedan vid posljednje opomene.
„Najjednostavnije je objašnjenje da je rok prošao sinoć u ponoć. I on je upozorio, po posljednji put uz naglasak da više upozoravati neće (to mi je bilo i malo smiješno dok sam ga gledao i slušao) biti pomjeranja rokova. I najavio je intervenciju. Hoće li Lendo popustiti? Kaže da neće. I moguće je da neće. Kako sada stvari stoje, neće sigurno. Ali, politika je čudo i nikad nas ne prestaje (najčešće neugodno) iznenađivati“, kaže Numanović.
Šta je svrha današnjeg obraćanja?
Posljednja opomena je, čini se, došla kasno odnosno nakon isteka roka. Ako je trebalo da je izriče, onda je to trebalo da to učini dan ili danima pred isticanje tog roka pa je nejasno šta je svrha današnjeg obraćanja.
„Svrha je ukor, opomena, mada meni ovo njegovo obraćanje zvuči kao da on ne zna zaista kako da se izvuče iz onoga što je dobrim dijelom sam skrivio, donošenjem one svoje odluke po okončanju izbora u oktobrru prošle godine. Tako je kad ne rješavamo po opštim principima nego idmeo od situacije do situacije. I onda će nam izgleda ovaj mandat proći u krpljenju tih novih problema gdje se poblemi budu pojavljivali“, ocjenjuje Mujkić.
Numanoviću je, kaže, od svega najintrigantnije kako će postaviti Nermina Nikšića za premijera.
“Mislim, to je gotova stvar. Schmidtovo je samo da to obznani. E, kako će ta odluka izgledati? Nakon intervencije u izbornoj noći 2. oktobra prošle godine sve je moguće. I mislim da će Schmidt jednostavno proglasiti Nikšića za premijera. I to sam napisao u svojoj analizi na Politicki.ba. Šta god ko mislio, Schmidt može i to. Visoki predstavnici do sada jesu smjenjivali. Ovo bi, koliko se sjećam, bilo prvi put da visoki predstavnik postavi premijera. Apsolutno nije nemoguće i ne bi me iznenadilo ako se i desi. Ono što znam do sada iz brojnih razgovora sa strancima u BiH je da Nikšić mora biti premijer. I tačka”, zaključuje Numanović.
I prije njegovog dolaska, bilo je jasno – novi visoki predstavnik neće biti pasivan kao Valentin Inzko, biće proakativan i koristiće bonske ovlasti. Kao alibi zbog nekorištenja bonskih ovlasti, bivši visoki predstavnik je koristio opravdanje da su bonske ovlasti u rukama građana prve nedjelje u oktobru svake dvije godine. Na prošlogodišnjim Opštim izborima građani su dijelom iskoristili te bonske ovlasti, ali komplikovano ustavno uređenje, potpomognuto nametanjem izmjena Izbornog zakona, je kočničar provedbe tih rezultata.
Međunarodna zajednica koja je krajnji suveren u BiH i vrhovni tumač Ustava bi trebalo da se aktivnije uključi u rješavanje problema ustavnog uređenja i pomogne građanima, kad već ne ide sa političarima, da dobijemo Ustav koji je u skladu da evropskom demokratijom i Konvencijom o ljudskim pravima.
Jednokratna rješenja, o kojima razmišlja Schmidt, samo je gašenje požara iz kanisetera.