Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt sutra će Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda podnijeti svoj šesti redovni izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. Izvještaj je za period od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. godine. Buka je imala uvid u cijeli izvještaj visokog predstavnika koji će sutra pročitati upravo on, a sada objavljujemo dijelove iz izvještaja.
U njemu Schmidt ističe da je u tom periodu s jedne strane Bosna i Hercegovina zabilježila napredak na evropskom putu, ali – istovremeno “napade na Dejton bez presedana”.
Za odluku Evropskog vijeća od 21. odnosno 22. marta 2024. godine o otvaranju pregovaračkog procesa o članstvu u EU s BiH, Schmidt ističe da je samo otvaranje pregovora uslovljeno “ispunjavanjem relevantnih koraka iz preporuka Evropske komisije od 12. oktobra 2022. godine”.
Schmidt je i stava, koji naglašava, da provedba Dejtonskog sporazuma ide ruku pod ruku sa evropskim putem BiH.
“Odluka Evropskog vijeća je dobrodošli doprinos naporima da se sačuva stabilnost BiH u svjetlu geopolitičkih, ali i unutarnjih izazova”, stoji u izvještaju visokog predstavnika.
On posebno naglašava da je odluka Brisela “priznanje stranakama sa sjedištem u Sarajevu – Trojka – koje su se odgovorno i konstruktivno angažovale, u interesu svih – posebno napretku prema ispunjenju EU-aspiracija BiH, što je posljedično dobitak za svakog građanina BiH. Sposobnost prevazilaženja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za opšte dobro nije slabost već snaga”, stoji dalje u izvještaju.
Iako je odluka iz Brisela strateška, ona sama po sebi nije dovoljna da se “suprotstavi prijetnjama stabilnosti BiH”.
Schmidt u nastavku izvještaja oštro proziva vlasti Republike Srpske, a posebno predsjednika entiteta Milorada Dodika.
On “aktivno degradira državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejton”, ističe Schmidt.
“Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka predstavlja prijetnju unkcionalnost države i njenu sposobnost da izvršava svoje odgovornosti. Njegova prijetnja da će nastaviti uz jednostrano povlačenje Republike Srpske iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države BiH – uključujući Oružane snage BiH i državni poreski, pravosudni i izborni sistemi – predstavlja prijetnju uspostavljanja paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju izraziti bezuslovnu posvećenost Dejtonskom sporazum, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu“, navodi se u uzvještaju.
Visoki predstavnik podsjeća i da su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta pod nazivom “Granica postoji”. Ta okupljanja, dodaje, osim promocije ideje secesionizma stvaraju okruženje podjela sklono sigurnosnim incidentima.
„Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. Osim što promoviše ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH“, navodi se u izvještaju.
U razradi svog izvještaja, Schmidt se osvrće i na suđenje Dodiku i v.d. direktoru Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću zbog krivičnog djela neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Navodi da je Dodik optužio Sud BiH i Tužilaštvo BiH da služe političkim interesima koje su podsticali stranci i prijeti im nepriznavanjem njihovih odluka u RS u slučaju da bude osuđen.
“Čak je osoblje Suda i Tužilaštva BiH označio kao neprijatelje srpskog naroda”, navodi Schmidt.
Dodaje da je sve to dio secesionističke agende koju provodi Dodikov režim, a ogleda se u cijelom nizu koraka koji su poduzeti u periodu oktobar 2023. – april 2024. uključujući i “set zaključaka u kojima se, između ostalog, traži poništenje svih odluka visokog predstavnika, i zabranu njihove primjene i objavljivanja u Službenom glasniku”.
Schmidt ističe i da je Evropsko vijeće 25. marta 2024. produžilo zakonski osnov režima sankcija za Bosnu i Hercegovinu na još godinu dana.
“NSRS je objavila da će se RS povući iz svih prethodnih sporazuma, uključujući i one o uspostavljanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sistema indirektnog oporezivanja BiH i Oružanih snaga BiH”, stoji u Schmidtovom izvještaju.
Schmidt se dalje požalio da ne postoji dijalog na bilo koju temu unutar BiH, niti se traže rješenja za neke od problema u funkcioniranju vlasti. Umjesto toga poseže se za prijetnjama i ucjenama i to je konstanta.
“Ustavni sud BiH je posebna meta vladajuće koalicije RS. Akcije protiv Suda uključuje poricanje legitimiteta Suda i zanemarivanje njegove konačne i obavezujuće odluke na teritoriji RS, uporni pozivi na smjenu međunarodnih sudija iz Suda, i uporno neispunjavanje ustavne obaveze za imenovanje dvoje sudija iz RS, čime se ometa normalno funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao čuvar ustavno-pravnog poretka BiH”, napisao je Schmidt u svom izvještaju.
U izvještaju Vijeću sigurnosti, visoki predstavik osvrnuo se i na izmjene i dopune Krivičnog zakona RS, kojim se uvode nova krivična djela iz kategorije krivičnih djela protiv slobode i prava građana.
“U okruženju koje ne garantuje nezavisno sudstvo, primjena ovog zakona može imati dalekosežne i ozbiljne posljedice, dodatno ograničavajući građanski prostor i ušutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje političkog neslaganja, nezavisnost novinara i medija.“
Može se koristiti i protiv svih građana RS-a. Ovo je nazadovanje budući da je kleveta dekriminalizirana u cijeloj zemlji 2002.
Nadalje, postoji zabrinutost da će RS vlasti neće provesti odluku Ustavnog suda BiH od 18. januara 2024. godine kojim je poništena odredba Krivičnog zakona RS koja predviđa kaznu zatvora za „povredu ugleda Republike Srpske i njenog naroda”.
Schmidt se osvrnuo i na Prijedlog zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija RS, takođe poznat kao Zakon o stranim agentima.
On upozorava da se u Republici Srpskoj provode aktivnosti “koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavali različita politička mišljenja”.
“Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama”, stoji u njegovom izvještaju.
Visoki predstavnik dalje upozorava i na aktivnosti na revidiranju istorije i negiranju genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca, a sve to povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva.
„To se najbolje vidi po stalnom pogoršanju odnosa među nacionalnim zajednicama u Srebrenici, i povećanju broja napada na povratnike.“
Schmidt se nadalje osvrće na odluku od 26. marta 2024. godine kada je nametnuo izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Objasnio je da je morao reagovati na taj način zbog “upornih neuspjeha nadležnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u skladu sa međunarodnim normama i standardima”.
Pojašnjavajući kratko kakve je promjene nametnuo, Schmidt ističe da je nametnuo zakonsku zabranu da ljudi osuđeni od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratnih zločina mogu biti kandidati na izborima ili da obavljaju bilo koju izbornu ili imenovanu funkciju.
Schmidt posebno upozorava na sve alarmantnije podatke o odlivu stanovništva Bosne i Hercegovine.
“Broj onih koji su napustili BiH u periodu 2013.-2023. procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se broj stanovnika smanjivati za otprilike 45.000 ljudi svake godine, od čega je više od 20.000 mladih, stručnih ljudi koji emigriraju u inostranstvo zbog političke nestabilnosti, siromaštva, životnog standarda i korupcije. Uz to, stopa fertiliteta je vrlo niska i, prema procjeni od 1,35%, nacionalni demografski pad može biti i do 20.000 osoba godišnje”, upozorava visoki predstavnik.
Ovo je ukupno 65. izvještaj visokog predstavnika i šesti po redu Christiana Schmidta od kako je na toj poziciji.