Okružni sud u Banjaluci poništio je odluku Senata Univerziteta u Banjaluci kojom je prof. dr Radoslav Gajanin izabran za rektora u mandatnom periodu od 22. marta 2026. do 22. marta 2030. godine. Sud je utvrdio da prof. Gajanin nije mogao biti izabran za treći uzastopni mandat rektora.
Presudom donesenom 21. jula 2026. godine Sud je prihvatio tužbu protiv odluke Senata i zaključio da izbor Gajanina za treći uzastopni mandat nije bio u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju.
Senat se prilikom izbora oslonio na mišljenje Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske koje Sud nije prihvatio, dok je upozorenje pravne službe Univerziteta, prema kojem je kandidatura bila nedozvoljena, zanemareno.
Univerzitet je, prema presudi, obavezan da donese novu odluku, poštujući pravno shvatanje i primjedbe Suda.
Nakon presude, otvoreno je pitanje šta će biti sa diplomama, odlukama, ugovorima i drugim aktima koje je prof. Gajanin potpisivao tokom osporenog mandata.
Zakon dozvoljava najviše dva mandata
Suština spora bila je u pitanju da li se Gajaninov prvi mandat, započet dok je bio na snazi raniji zakon, računa u zakonsko ograničenje broja mandata.
Gajanin je prvi put izabran za rektora 2018. godine, a drugi put 2021. godine, za mandat koji je trajao od marta 2022. do marta 2026. Senat ga je krajem 2025. godine izabrao i treći put, za period do 2030. godine.
Odbrana Univerziteta zasnivala se na tvrdnji da prvi mandat ne treba računati, jer je započeo za vrijeme važenja starog Zakona o visokom obrazovanju. Prema tom tumačenju, stupanjem na snagu novog zakona brojanje mandata navodno je počelo ispočetka.
Sud je takvo tumačenje odbacio.
I stari i novi zakon propisivali su isto ograničenje: rektor se bira na četiri godine, uz mogućnost još jednog izbora. To, pojednostavljeno, znači najviše dva mandata.
Sud je zaključio da prvi mandat nije prestao da postoji kao pravna činjenica samo zato što je u međuvremenu donesen novi zakon. Da je zakonodavac želio da se raniji mandati ne računaju, to je morao jasno propisati, naročito u prelaznim i završnim odredbama. Takva odredba ne postoji.
Prema stavu Suda, računanje prvog mandata ne predstavlja retroaktivnu primjenu zakona. Važeći zakon primijenjen je na činjenicu da je Gajanin već obavio dva mandata i time iskoristio zakonski maksimum.
Sud je naglasio da bi suprotno tumačenje značilo da se nakon svake promjene zakona zanemaruju prethodno nastale pravne činjenice i da sve počinje ispočetka, što bi bilo suprotno pravnoj sigurnosti.
Vlada RS dala tumačenje koje sud nije prihvatio
Univerzitet se pred sudom pozvao na dva mišljenja Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Ministarstvo je smatralo da se mandat ostvaren prema starom zakonu ne računa, odnosno da prof. Gajanin prema novom zakonu može dobiti još dva mandata. Jedno takvo mišljenje Ministarstvo je dalo 31. maja 2024, a drugo 27. januara 2026. godine.
Univerzitet je sudu dostavio i odgovor Zakonodavnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske. Odbor je zaključio da nema potrebe za autentičnim tumačenjem zakona, oslanjajući se na mišljenje Vlade Republike Srpske prema kojem se mandati iz starog i novog zakona ne sabiraju.
Sud, međutim, nije prihvatio takvo tumačenje.
U presudi je posebno navedeno da ni mišljenja organa izvršne vlasti ni stav Zakonodavnog odbora nisu obavezujući za Sud. Autentično tumačenje zakona može dati samo Narodna skupština Republike Srpske kao zakonodavac, a Narodna skupština u ovom slučaju takvo tumačenje nije donijela.
Drugim riječima, Senat se prilikom izbora oslonio na tumačenja Ministarstva, Vlade i Zakonodavnog odbora koja nisu imala snagu autentičnog tumačenja zakona i koja su se, nakon sudskog preispitivanja, pokazala pogrešnim.
Senat nije poslušao pravno upozorenje iz Univerziteta
Posebno važan dio presude odnosi se na upozorenje koje je stiglo iz Generalnog sekretarijata Univerziteta u Banjaluci.
U presudi se navodi da je 24. decembra 2025. godine, dan prije sjednice na kojoj je izabran rektor, generalni sekretar Univerziteta uputio dopis predsjedavajućem Senata i tadašnjem rektoru Radoslavu Gajaninu.
Diplomirani pravnik, Generalni sekretar, u dopisu je ukazao na pravilnu primjenu zakona i naveo da je Gajaninova kandidatura za treći mandat nedozvoljena.
Senat je, dakle, prije glasanja imao pravno upozorenje Generalnog sekretarijata da bi izbor bio nezakonit. Uprkos tome, Senat je 25. decembra 2025. godine proveo glasanje i izabrao Gajanina za još jedan četvorogodišnji mandat.
Sud je sada potvrdio upravo tumačenje zakona na kojem se zasnivalo to upozorenje.
Univerzitet mora donijeti novu odluku
Presudom je odluka o izboru rektora poništena, a Univerzitet je dužan da odmah, najkasnije u roku od 30 dana od prijema presude, donese novi upravni akt.
Prilikom donošenja nove odluke Univerzitet mora poštovati pravno shvatanje suda prema kojem je Gajanin već iskoristio zakonsku mogućnost da dva puta bude izabran za rektora.
To znači da Senat ne može samo ponoviti istu odluku i ponovo izabrati Gajanina na osnovu ranijeg tumačenja Ministarstva.
Šta će biti sa diplomama i drugim potpisanim aktima?
Od Univerziteta u Banjaluci, resornog ministarstva i Prosvjetne inspekcije zatražili smo odgovore o neposrednim posljedicama presude.
Pitali smo ko trenutno zakonito obavlja poslove rektora, ko može zastupati Univerzitet i potpisivati nove diplome i odluke, te da li je potrebno preduzeti bilo kakve mjere u vezi sa dokumentima koji su već potpisani.
Ključno pitanje je kakav je pravni status odluka, ugovora, diploma i drugih dokumenata koje je prof. Gajanin potpisao od 22. marta 2026. godine, kada je počeo mandat koji je Sud kasnije poništio.
Reakcija Univerziteta: Postupiće po presudi, ali tražiti njeno preispitivanje
Univerzitet u Banjoj Luci saopštio je da će postupiti po presudi Okružnog suda i preduzeti sve neophodne aktivnosti radi njenog izvršenja.
Kako je navedeno, uskoro će biti sazvana sjednica Senata Univerziteta na kojoj će, u skladu sa važećim propisima, biti imenovan vršilac dužnosti rektora. Iz Univerziteta ističu da će na taj način biti obezbijeđeni kontinuitet rukovođenja i nesmetano funkcionisanje ove visokoškolske ustanove.
Istovremeno, Univerzitet će protiv presude podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje Vrhovnom sudu Republike Srpske, smatrajući da postoje zakonski razlozi za takav postupak.
Univerzitet: Svi akti koje je Gajanin potpisao ostaju važeći
U saopštenju Univerziteta naglašava se da presuda ne dovodi u pitanje pravnu valjanost odluka i drugih akata koje je Gajanin potpisivao od 22. marta 2026. godine do prijema presude.
„Prof. Gajanin funkciju rektora obavljao je na osnovu konačne i izvršne odluke Senata Univerziteta od 25. decembra 2025. godine, te svi akti doneseni u tom periodu ostaju na snazi i proizvode pravno dejstvo“, navodi se u saopštenju.
Iz Univerziteta poručuju da imenovani prorektori nastavljaju da obavljaju redovne dužnosti, zbog čega se nastavni proces, naučnoistraživački i umjetnički rad, međunarodna saradnja, realizacija domaćih i međunarodnih projekata, kao i ostale aktivnosti odvijaju bez prekida.
Univerzitet: Prava studenata nisu ugrožena
Univerzitet posebno ističe da sudska odluka neće uticati na prava studenata.
„Nastava, ispitni rokovi, upisne aktivnosti, izdavanje diploma i javnih isprava, kao i sve druge aktivnosti vezane za studentski status realizuju se nesmetano i u skladu sa utvrđenim procedurama“, saopšteno je.
Na kraju poručuju da Univerzitet u Banjoj Luci nastavlja da funkcioniše stabilno i u skladu sa zakonom, uz očuvanje institucionalne stabilnosti, kvaliteta obrazovanja i zaštitu interesa studenata i akademske zajednice.
Ipak, tvrdnja da svi ranije potpisani akti i diplome ostaju važeći za sada je stav Univerziteta. Od nadležnih institucija tražili smo potvrdu i objašnjenje pravnih posljedica presude.
Prosvjetna inspekcija proglasila se nenadležnom i uputila nas na Ministarstvo
Prosvjetna inspekcija odgovorila je da tumačenje pravnih posljedica presude može dati samo resorno ministarstvo.
„U vezi sa navedenim okolnostima naš stav je da tumačenje može dati samo resorno Ministarstvo. Prosvjetna inspekcija ne može ni uticati na izbor rektora, jer je odluka Senata o izboru konačna i ne može se preispitivati u upravnom postupku od strane inspektora, već samo sudskim putem“, naveli su iz Inspekcije.
Dodali su da prosvjetni inspektor ne može tumačiti sudske presude i njihove eventualne pravne posljedice, niti ima nadležnost da odredi lice koje će biti ovlašteno da zastupa Univerzitet do izbora novog rektora.
Ministarstvo sada ne želi da tumači posljedice presude
Nakon što nas je Prosvjetna inspekcija uputila na resorno ministarstvo, odgovor smo dobili i od Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Iako je prije odluke Senata upravo Ministarstvo dalo pravno tumačenje prema kojem se Gajaninov prvi mandat ne računa, sada navode da nisu nadležni da tumače pravne posljedice presude.
Iz Ministarstva su odgovorili da nisu bili stranka u sudskom postupku i da, uvažavajući nezavisnost sudske vlasti i autonomiju Univerziteta, nisu nadležni da daju pravna tumačenja presude donesene u postupku u kojem nisu učestvovali.
„Istovremeno, podsjećamo da je, u skladu sa odredbom člana 56. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju, propisano da rektora univerziteta bira i razrješava Senat. Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo ne može prejudicirati pravno dejstvo i efekte sudske odluke“, navodi se u odgovoru.
Dodaju da Ministarstvo u okviru zakonom propisanih nadležnosti postupa u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i drugim važećim propisima, uz uvažavanje autonomije visokoškolskih ustanova i važećeg pravnog okvira.
Tako je pitanje pravnih posljedica presude ostalo bez konkretnog odgovora nadležnih institucija.