Ovih dana u javnosti se mnogo govori non-pejperu koji su povodom aktuelne političke krize u BiH izradile Francuska i Njemačka.
U nastavku objavljujemo dokument, datiran na 12. maj 2025. godine, koji predstavlja ažurirani prijedlog mjera kao odgovor na eskalaciju ustavne krize u Bosni i Hercegovini, izazvane odlukama vlasti Republike Srpske. Dokument, koji je izrađen nakon zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta EU (PSC) od 26. marta 2025. godine, jasno identifikuje pravce djelovanja Unije – od mogućih sankcija, suspenzije finansijske pomoći i političke izolacije, do jačanja javne komunikacije o koristi evropskih integracija.
U dokumentu koji je objavila Federalna.ba navodi kako su potezi vlasti RS, uključujući donošenje novog nacrta ustava, zakone o neprimjeni državnih zakona i zakone koji ograničavaju rad nezavisnih institucija i organizacija, direktan napad na suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH. Posebno se ističe da su ove aktivnosti u suprotnosti sa evropskim putem BiH i predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom poretku i vladavini prava.
Dokument preporučuje konkretne i ciljanje mjere koje države članice EU mogu preduzeti – kako kolektivno, tako i na nacionalnom nivou – sa jasnim ciljem vraćanja RS u okvir ustavnog poretka BiH i ispunjavanja obaveza iz procesa pristupanja EU.
U nastavku donosimo glavne dijelove dokumenta koji trenutno cirkuliše među institucijama EU i državama članicama.
Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH
Ovaj dokument je ažurirana verzija prijedloga od 3. novembra 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka PSC-a usvojenih 26. marta 2025, koji su otvorili prostor za daljnje aktivno angažovanje država članica EU u vezi s aktuelnom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini (BiH). Cilj mu je da olakša diskusiju o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
OBRAZLOŽENJE
Trenutna ustavna kriza u BiH predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posljednjih sedmica, pravne i političke akcije unutar RS, nakon presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025, predstavljaju otvoren napad na ustavni poredak BiH. Konkretno:
Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i aktivnosti neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.
Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS od 27. februara 2025.
Zakon o neprimjeni zakona i zabrani aktivnosti vanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.
Izmjene Krivičnog zakonika RS od 27. februara 2025.
Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada nevladinih organizacija od 27. februara 2025.
Nacrt ustava RS od 13. marta 2025.
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.
EU i njene članice su nedvosmisleno osudile ove akte nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija i osnovnim slobodama građana BiH. Ovi akti su u direktnoj suprotnosti sa obavezama koje je BiH preuzela na svom evropskom putu.
CILJ
Vlasništvo lokalnih vlasti u mirnom rješavanju krize je ključno. Cilj EU ostaje očuvanje stabilne, suverene i nezavisne evropske BiH zasnovane na demokratskim principima i vladavini prava. Ključni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Trajno rješenje zahtijeva povratak RS u ustavni poredak BiH i provođenje svih koraka iz preporuka Komisije iz oktobra 2022.
SLJEDEĆI KORACI
1) Finansijska podrška
Svi projekti koji su direktno ili indirektno korisni za RS u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF) trebaju ostati suspendovani. Države članice i Komisija treba da razmotre trajni prekid finansiranja dva već suspendovana projekta. Kriterijumi za nastavak podrške treba da budu uslovljeni konkretnim konstruktivnim potezima od strane vlasti RS. EU treba da se obrati i drugim međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke s ciljem da usvoje isti pristup. Bilateralna pomoć za projekte korisne RS-u treba da bude obustavljena.
SANKCIJE
Evropska unija treba razmotriti ciljani okvir restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/CFSP) prema pojedincima i entitetima koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH. Očekuju se prijedlozi iz Ureda visokog predstavnika za vanjsku politiku EU u narednim sedmicama.
Ako ne postoji konsenzus na EU nivou, nacionalne mjere (npr. zabrana putovanja) mogu biti razmatrane i usklađene među državama članicama. Mjere moraju biti privremene, reverzibilne i imati za cilj promjenu ponašanja ciljane strane.
PROŠIRENJE
EU i njene članice treba jasno istaći da su postupci RS suprotni evropskom putu BiH i interesima njenih građana, uključujući građane RS. Napredak u procesu pristupanja zavisi od provedbe mjera iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Komunikacija EU treba biti fokusirana na koristi evropskih integracija.
KONTAKTI SA ZVANIČNICIMA RS
EU i članice treba da naglase rizike od nastavka neustavnog kursa predsjednika RS. Kontakti bi trebali uključivati poruke o spremnosti EU na dijalog, ako se vidi volja za promjenama. Kontakti s funkcionerima RS koji su osuđeni ili optuženi (M. Dodik, R. Stevandić, N. Visković) treba da budu suspendovani.