U posljednjih nekoliko godina, pojava osvetničke pornografije postala je jedan od najsloženijih oblika digitalnog nasilja u Bosni i Hercegovini. Iako je riječ o relativno novom fenomenu u zakonodavnom okviru, njegove posljedice po žrtve mogu biti izuzetno ozbiljne – od narušavanja privatnosti i ugleda, do dugotrajnih psiholoških trauma. Nedostatak jasnih statističkih podataka, neadekvatna institucionalna podrška i nizak nivo svijesti o ovom problemu dodatno otežavaju njegovo prepoznavanje i sankcionisanje. U nastavku donosimo pregled trenutnog stanja u BiH, sa posebnim osvrtom na zakonske izmjene, institucionalne odgovore i iskustva organizacija koje pružaju podršku žrtvama.
O rasprostranjenosti osvetničke pornografije nemamo dovoljno jasnih podataka, budući da je relativno nedavno regulisana krivičnim zakonima u BiH, te su zvanične statistike ograničene. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH o strukturi kriminala u 2024. godine bilo je prijavljeno 13 krivičnih djela u Republici Srpskoj koja su prepoznata kao neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.
Aleksandra Petrić, iz Fondacije Udružene žene Banjaluka, kaže da je novi Krivični zakon Federacije BiH tek ove godine prepoznao djelo koje obuhvata i nedozvoljene radnje koje zovemo osvetničkom pornografijom, tako da zvaničnih podataka još uvijek nema.
“Problem jeste i da se velika većina slučajeva ne registruje od strane institucija jer ih žrtve ne prijavljuju, nemaju dovoljno informacija kome se obratiti, a ni podrške u samom procesu. Ono što znamo jeste da je neograničenom upotrebom modernih tehnologija i interneta poraslo njihovo korištenje u svrhu vršenja različitih oblika nasilja prema ženama kroz ucjene, iznude, zastrašivanje, kontrolisanje i druge oblike nasilja”, kaže Petrić za BUKU.
Fondaciji Udružene žene su se obraćale žene kojima su bivši ili sadašnji partneri prijetili da će objaviti intimne fotografije, snimke ili poruke.
“U takvim situacijama, pružamo besplatnu pravnu i psihološku podršku ženama i informacije o načinima prijavljivanja nasilja institucijama. Kroz kontinuirano praćenje sudskih postupaka za krivična djela koja se prepoznaju kao nasilje koje predominantno pogađa žene i djecu oba spola, primjetile smo porast korištenja društvenih mreža u svrhu vršenja nasilja kroz prijetnje i zastrašivanje. Javne politike su uglavnom fokusirane na nasilje u porodici kao najrasprostranjenije djelo nasilja u kojem se žene i djeca oba spola najviše izloženi, dok se drugi oblici nasilja zanemaruju i ne prepoznaju u smislu mjera prevencije i pružanja podrške žrtvama. Potrebno je, prije svega, da vlade u BiH prepoznaju ove oblike nasilja i planiraju konkretne mjere koje će biti usmjerene na prevenciju i adresiranje posljedica kroz adekvatan sistem podrške i pomoći žrtvama koji je prilagođen i zasnovan na njihovim potrebama. Važno je da se stručni radnici i radnice koji dolaze u kontakt sa žrtvama upoznaju sa ovim problemom i osnaže kako bi mogli pružiti adekvatnu podršku i pomoć”, pojašnjava Petrić.
Ona dodaje da pritisci, iznude, ucjene i zloupotreba povjerenja mogu voditi ozbiljnom narušavanju mentalnog zdravlja žrtava.
“Žrtve se često osjećaju same i izolovane od ostatka svijeta. Djeca i maloljetnici su naročito ranjivi jer osjećaju dodatni pritisak okoline zbog potrebe potvrđivanja u okviru vršnjačke grupe, pa čak i normalizovanja komunikacije kroz dijeljenje intimnih fotografija, snimaka i poruka, gdje je naglašena seksualiziranost postala normalizovana. Posljedice izloženosti ovoj vrsti nasilja mogu biti pogubne, zbog toga je važno da žrtve imaju razumijevanje i podršku, a ne osudu i propitivanje okoline i stručnjaka koliko su same doprinijele da dođe do toga, što je veoma česta reakcija sa kojom se suočavaju žrtve svih oblika seksualnog nasilja”, kaže naša sagovornica.
Napominje da zaštita privatnosti na internetu gotovo da i ne postoji i nemoguće ju je kontrolisati u potpunosti, naročito kada imamo u vidu snažan razvoj umjetne inteligencije i njegove zloupotrebe koje od običnog snimka i fotografije mogu kreirati intimni sadržaj koji se može zloupotrijebiti.
“Potrebno je da imamo svijest o tome i činimo koliko je moguće da spriječimo situacije u kojima izlažemo privatne snimke i sadržaj osobama koje ga mogu”, ističe Petrić.
Foto: AI
Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske iz 2024.g. uvedeno je novo krivično djelo Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka u okviru kojeg se mogu procesuirati djela osvetničke pornografije. Osnovni oblik prepoznaje objavljivanje ili prikazivanje spisa, portreta, fotografije, video-zapisa, filma ili fonograma ličnog karaktera, bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, uz zaprijećenu novčanu kaznu ili kaznu zatvora do dvije godine.
Teži oblik dijela postoji ukoliko je učinjeno prema članu porodice ili porodične zajednice ili prema nekom drugom licu u namjeri nanošenja štete ugledu tog lica, uz zaprijećenu kaznu zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Ukoliko je izvršenjem djela teže narušeno zdravlje lica čiji je spis, portret ili snimak objavljen, zaprijećena je kazna zatvora od jedne do pet godina, a ako djelo dovelo do smrtne posljedice, zaprijećena je kazna zatvora od dvije do deset godina.
Iz Policijske uprave Banjaluka rekli su nam da su tokom 2025. godine evidentirana tri krivična djela „Ucjena“, a koja su rasvijetljena.
“U slučaju da je neko lice žrtva ucjene, potrebno je da navedeno prijavi nadležnoj Policijskoj stanici, te prilikom podnošenja prijave predoči sve poznate činjenice i informacije, a sve u cilju blagovremenog preduzimanja neophodnih mjera i radnji, te rasvijetljavanja i dokumentovanja navedenog krivičnog djela”, kažu za BUKU iz PU Banjaluka.