Peta Bh. povorka ponosa, protestni marš LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini, ove godine nosi posebno važnu temu – nasilje nad LGBTIQ+ osobama. Ovaj protest, koji se održava s ciljem borbe za ravnopravnost i vidljivost LGBTIQ+ zajednice, skreće pažnju na često zanemarivanu i ignorisanu problematiku u našem društvu. U intervjuu sa Anisom Pračić-Šehić, članicom Organizacijskog odbora, saznajemo koliko se zaista govori o ovoj temi, te s kojim se izazovima i problemima LGBTIQ+ osobe svakodnevno suočavaju.
Peta bosanskohercegovačka povorka ponosa održat će se 22. juna u Sarajevu. O čemu govorite ove godine?
Peta Bh. povorka ponosa bavi se temom nasilja nad LGBTIQ+ osobama u Bosni i Hercegovini, odnosno teži približiti društvu koliko nasilje utječe na svakodnevno življenje slobodnog i autentičnog života LGBTIQ+ osoba. Tema nasilja je, nažalost, uvijek prisutna u kontekstu sigurnosti LGBTIQ+ osoba, a sigurnost i sigurni prostori za zajednicu, ali i svakog pojedinca_ku, su prijeko potrebni kako bi se vodio dostojanstven život. Nasilje ugrožava sigurnost, dovodi do raznih oblika diskriminacije i sužava sigurne (javne i privatne) prostore u kojima bi LGBTIQ+ osobe osjećale komfor i slobodu. Nasilje ostavlja dugotrajne posljedice na osobu i društvo, a te posljedice su vidljive u svim budućim postupcima koje ta osoba ima. Posljedice nasilja se dalje kroz život manifestuju kroz anksioznost, strah, povlačenje, zatvaranje, nepovjerenje, smanjenje kapaciteta i potencijala pojedinaca_ki, te utječe na sve ono što je ta osoba mogla biti da nije kroz život morala vući teret trauma i straha.
Da li se dovoljno govori o temi nasilja nad LGBTIQ+ zajednicom u javnosti?
U bosanskohercegovačkom društvu o nasilju se govori onda kada ono bude izvršeno i ostavi trajne posljedice na žrtvu, odnosno preživjelu osobu. Tako se i o nasilju nad LGBTIQ+ zajednicom ne govori dovoljno glasno. Zbog toga smo se odlučili da ovu temu učinimo vidljivijom, kako bismo ukazali na razne oblike nasilja, načine na koje se nasilje manifestuje i u konačnici pokušali isto to nasilje spriječiti ili smanjiti u društvu.
S kojim problemima se suočava LGBTIQ+ zajednica?
Jedni od glavnih problema s kojima se suočava LGBTIQ+ zajednica u Bosni i Hercegovini jeste ograničavanje slobode LGBTIQ+ osobama. LGBTIQ+ osobe se suočavaju sa stalnim prijetnajma, fizičkim, verbalnim. Važno je ovdje istaći i nedosljedne, nepotpune insitucionalne mehanizme zaštite pred institucijama u domenu pitanja sigurnosti, prava i sloboda LGBTIQ+ osoba. Kada život živite sa djelomičnom slobodom, kada ste uvjetovani ekonomskim nasiljem, porodičnim zbog toga što ste LGBTIQ+ osoba to onda ostavlja posljedice na mentalno zdravlje. S toga je bitno podizati vidljivost o postojanju LGBTIQ+ zajednice u državi, govoriti o oblicima nasilja s kojima se suočavaju LGBTIQ+ osobe, čuti njihove lične priče i učiniti sve da ovo društvo bude otvoreno i da država omogući jednaka prava za sve njene građane/ke.
Postoji li institucionalna zaštita LGBTIQ+ zajednice?
Institucionalna zaštita LGBTIQ+ zajednice postoji deklarativno kroz Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, a jedino na nivou Brčko distrikta kroz krivični zakon se prepoznaje krivično djelo javnog izazivanja ili poticanja na mržnju na osnovu seksualne orijetnacije i rodnog identiteta. Krivični zakoni Federacije Bosne i Hercegovine i Republike veoma tromo i površno u rješavanju slučajeva vezanih za LGBTIQ+ osobe. Dug je put ka senzibiliranju insituticija i ustanova u radu sa LGBTIQ+ zajednicom. Iako postoje ustavne odredbe, konvencije, presude Međunarodnog suda za ljudska prava, politička percepcija ljudskih prava, nažalost igra ključnu ulogu u kreiranju slobode i pristupa autentičnom životu svakog pojedinca. A ne smijemo zaboraviti da ljudski životi nisu i ne smiju bit instrument političkih poena i igara.
Da li je smanjen stepen nasilja nad LGBTIQ+ zajednicom u bh. društvu?
Ogroman je stepen govora mržnje nad LGBTIQ+ osobama u javnom prostoru, institucije još uvijek ne žele da govore o pitanjima i pravima LGBTIQ+ zajednice u Bosni i Hercegovini. Tek kada počnemo svi jasno i glasno govoriti o LGBTIQ+ osobama, njihovim životima, potrebama i pravima, tada ćemo moći i govoriti o stepenu smanjenja nasilja nad LGBTIQ+ zajednicom u bosanskohercegovačkom društvu.
KolikoSrpske nemaju na ovakav način definisano krivično djelo. Međutim, samo pravosuđe je je često LGBTIQ+ zajednica spremna istupiti u javnost i govoriti o nasilju?
Govoriti o proživljenom nasilju veoma je retraumatizirajuće za preživjele osobe, no ove godine smo uspjeli da dobijemo nekoliko sagovornika_ca koji su ispričali svoja iskustva, na koji način su se nosili sa nasilničkim ponašanjem prema njima i na kraju, ono što je najbitnije kako su odlučili da nasilje pobjede i nastave živjeti svoje autentične živote. Reakcije na kampanju u kojoj LGBTIQ+ osobe iznose svoje lične priče su više nego pozitivne i vjerujemo da smo na ovaj način ohrabrili i druge ljude da pričaju o svojim iskustvima i zajedno sa nama stanu rame uz rame u borbi protiv nasilja.
Šta želite poručiti sloganom?
Slogan pete bosanskohercegovačke povorke ponosa je VOLIM da se ne bojim. Ovaj slogan govori o ljubavi koja je uvijek jača od straha i nasilja. Uz prisustvo ljubavi i sigurnosti oslobađamo se straha u svakodnevnom životu, te nastojimo živjeti ponosno naše autentične živote u svim njenim sferama. Želimo ovim sloganom poručiti da VOLIMO da se ne bojimo šetnje kroz park sa našim partnerima_cama, druženju i neprešućivanju priča o našim životima, slobode u rodnom izražavanju, slobode i sigurnosti na radnom mjestu, u porodici i institucijama. VOLIMO da se ne bojimo biti ono što jesmo – autentične individue.
Zašto poljubac kao vizualni identitet u borbi protiv nasilja?
Tema nasilja uvijek u svojoj konačnici ima težnju ka slobodi, a sloboda znači autentično i sretno življenje. To nas dovodi do mogućnosti da budemo slobodni da volimo bez straha, pa tako i da sa našim partnerima/cama budemo slobodni da postojimo, kao i naši strejt prijatelji/ce. Zato vizual predstavlja osnovni iskaz ljubavi: poljubac, kojeg upravo otrkiva poderana traka. Ljubav je u osnovi svega, to je osjećaj koji je divan i koji svako treba iskusiti bez straha. Zar i u 2024. godini iz straha moramo sakrivati poljupce? Ljubav je uvijek nasuprot nasilja.