Deveti maj se obilježava kao
Dan Evrope. I sve ostale dane u godini mnogi političari u Bosni i Hercegovini
iskoriste da ponove kako u ovoj zemlji postoji konsenzus među političkim
strankama o putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
No, stanje na terenu govori
sasvim suprotno. Učinak državnih i entitetskih vlasti na putu ka EU je gotovo
nikakav. Za nekoliko dana će se napuniti i četiri godine otkako su vlasti naše
zemlje dobile Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Uniji.
Mišljenje sadrži 14 ključnih prioriteta, a ti prioriteti su podijeljeni u tri
skupine: “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i
“Reforma javne uprave”.
Evropske zakone obarali
SNSD i HDZ
Domaći političari bi, da
mogu, od Evropske unije uzeli samo novac, a vrijednosti i zakone odbacili.
Mnogi će reći kako prioriteti
nisu jednostavni, te kako ih ne bi ispunile ni neke od zemalja članica.
Međutim, činjenica da su do sada ispunjeni uglavnom prioriteti koji su tehničke
prirode, a da su suštinske reforme na čekanju, najbolje govori o nedostatku
volje da se bilo šta uradi.
Krajem augusta prošle godine
usvojene su izmjene i dopune Zakona o
javnim nabavkama, a Vijeće ministara BiH je usvojilo i određene strategije.
Krajem oktobra prošle godine
predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen boravila je u službenoj
posjeti Bosni i Hercegovini. Željela je na svaki način da motiviše bh.
političare da rade na evropskom putu, a samim time i u korist bh. građana, pa
je tako pokušala da ih pohvali kako su, ipak, nešto uradili.
“Ostvaren je napredak po pitanju
javnih nabavki, zatim u saradnji s EUROPOL-om. Sve su to primjeri iz kojih
možemo izvući pouku – gdje ima volje ima i načina”, kazala je Von der Leyen, i
na tome se zaustavila kada je u pitanju učinak bh. vlasti.
Dalje predsjednica Evropske komisije
nije imala šta nabrajati, jer nije željela spominjati neke banalne prioritete
poput održavanja izbora u Mostaru.
Sve važne reforme su na čekanju. One
iz oblasti vladavine prava nikako se ne rade bh. vlastima.
Jedan od prioriteta iz oblasti
vladavine prave kaže kako je neophodno unaprijediti funkcionisanje pravosuđa
kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima
BiH u skladu sa evropskim standardima.
Ovi zakoni još nisu usvojeni, a
Prijedlog zakona o VSTV-u oboren je
prošle godine u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH voljom delegata SNSD-a
i HDZ-a.
Naredni prioritet iz oblasti
vladavine prava govori o borbi protiv
korupcije.
– Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije
i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma,
prvenstveno putem:
a) usvajanja i provođenja propisa o
sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
b) osiguravanja djelotvornog
funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;
c) usklađivanja zakonodavstva i
jačanje kapaciteta za javne nabavke;
d) osiguravanja efikasne saradnje
između tijela za provođenje zakona i sa tužilaštvima;
e) demonstriranja napretka u
ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih
progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala
i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;
f) depolitizacije i restrukturiranja
javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
Od navedenog su, kao što smo naveli,
usvojene samo izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama.
Zakon o sukobu interesa još nije
usvojen, a prošle godine je u Domu naroda doživio istu sudbinu kao i Prijedlog
zakona o VSTV-u, od istih aktera.
Nije usvojen ni zakon o sprečavanju
pranja novca i finansiranja terorizma, iako je Udruženje banaka BiH upozoravalo
vlasti da bi se zbog neusvajanja ovog zakona naša zemlja mogla naći na “crnoj
listi” Evropske unije i FATV-a.
Još u maju 2021. godine Udruženje
banaka je podsjetilo da je Bosna i Hercegovina već bila na tzv.
“crnim listama”, također iz razloga što je odlagano donošenje propisa, te da je
za brisanje s ovih listi bio potreban duži niz godina.
No, bh. vlasti je to zanimalo isto
onoliko koliko i borba protiv korupcije.
Prijavitelji korupcije još nisu
adekvatno zaštićeni, a Federacija BiH još nema zakona o zaštiti prijavitelja
korupcije.
Vlasti još nisu zainteresovane ni za
depolitizaciju javnih preduzeća, naprotiv, i dalje se u upravne i nadzorne
odbore javnih preduzeća imenuju osobe sa stranačkim funkcijama.
Političari nisu ni za demokratiju
Ni za oblast demokratije stranke na
vlasti nisu bile zainteresovane, pa tako građani BiH još čekaju na provođenje
izbora u skladu s evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, na
zakon o finansiranju političkih stranaka, na osiguravanje jednakosti i
nediskriminacije građana i posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u
predmetu Sejdić i Finci.
Ni oblast osnovnih prava nije bila u
interesu bh. vlasti.
“Osigurati poticajno okruženje za
civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i
slobodi okupljanja”, kaže jedan od prioriteta iz ove oblasti.
Samo je Brčko distrikt usvojio Zakon
o javnom okupljanju u skladu s evropskim standardima.
– Garantovati slobodu izražavanja i
medija i zaštitu novinara, posebno putem:
a) osiguranja odgovarajućeg sudskog
procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim
radnicima, i
b) osiguravanja finansijske
održivosti sistema javnih RTV servisa.
Niti je osigurano adekvatno
procesuiranje prijetnji i napada na novinare, niti je usvojen zakon o javnim
RTV servisima.
Naprotiv, u Republici Srpskoj je na
sceni pokušaj vlasti da se kriminalizacijom klevete potpuno uguši sloboda
govora, kako novinara, tako i bilo kojeg drugog građanina na nekom javnom
mjestu.
Naredni prioritet iz oblasti osnovnih
prava kaže da je potrebno unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa,
posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske
zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i
izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
A da je barem pročitati prioritete
I na ovo još čekamo. Osim na ispunjavanje
prioriteta Evropske komisije, još čekamo i da ključne političke figure u BiH
konačno pročitaju 14 prioriteta EK-a.
“Ne možemo da prihvatimo da samo neko
odlučuje šta je prioritet od 14 prioriteta ili preporuka i da mi samo o tome
odlučujemo. A zašto, recimo, u 14 prioriteta imate priču i o visokom
predstavniku, da treba da ode, da se promijene sudije Ustavnog suda, zašto to
sada nije na dnevnom redu?”, zapitao se Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a,
prije nekoliko dana.
No, odlazak visokog predstavnika nije
među 14 prioriteta Evropske komisije, dok jedan od prioriteta jeste reforma
Ustavnog suda, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i
osiguravanje provođenja odluka Ustavnog suda.
Nažalost, i ranije su bh. političari
u svojim istupima pokazivali da ne poznaju baš najbolje prioritete Evropske
komisije, pa je tako predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara svojevremeno
ustvrdila kako smo “ispunili skoro sve prioritete, te da nam je ostalo njih
nekoliko”.