Novinarka iz Trebinja Nataša Miljanović Zubac privredena je sinoć po odobrenju Tužilaštva BiH, a na zahtjev Granične policije.
Sud BiH dao je odobrenje i na pretres prostorija koje koristi privedena novinarka.
Ova vijest zatekla je novinarsku zajednicu koja se posljednih godina suočava sa sve represivnijim mjerama vlasti, anti-medijskim zakonima, finansijskim problemima, kriminalizacijom klevete…
Iz Udruženja BH novinari odbacuju pokušaje institucija da kriminalizuju koleginicu Miljanović Zubac.
“Postupak pripadnika Granične policije i pravosudnih institucija iz Sarajeva nije ništa drugo nego brutalni institucionalni pritisak i zastraživanje Nataše Miljanović Zubac i kršenje prava na slobodu izražavanja. Ovo je nesrazmjeno demostriranje sile prema novinarki i njenom pravu na slobodan, siguran i dostojanstven rad, bez obzira što krivično zakonodavstvo BiH ostavlja mogućnost saslušanja novinara/ki na okolnosti posjedovanja informacija o počinjenju krivičnih djela od strane trećih lica”, saopštili su BH novinari.
Iz UO BH Novinara navode da institucije privode Miljanović Zubac koja piše i izvještava javnost o kriminalu, umjesto da se hapse i procesuiraju počinitelji krivičnih djela.
“Javno upozoravamo i podsjećamo institucije uključene u ovaj slučaj da novinari i novinarke imaju pravo na zaštitu izvora informacija kao i odbijanje bilo kakve saradnje sa policijskim i pravosudnim institucijama koje svojim postupcima krše novinarska prava”, dodaju BH novinari.
Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić u izjavi za Buku kaže da kada je riječ o tajnim podacima kojima se narušava ustavni proedak BiH, a u koji su uključene službene osobe i institucije, u tom slučaju postoji izuzetak za novinare.
“Dakle, ne mogu biti procesuirani. Ova situacija je zaista vrlo neobična, najblaže rečeno. Potpuno je bespotrebna imajući u vidu da su Natašu Miljanović Zubac mogli pozvati na Tužilaštvo bez sinoćnjeg privođenja”, kaže Jurišić.
U članu 164 Krivičnog zakona BiH, stav 9, kasno se navodi da nema krivičnog djela odavanja tajnih podataka ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajnih podataka čiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Budući da je Miljanović Zubac dugogodišnja novinarka koja se bavi istraživanjem i pisanjem o kriminalnim radnjama u koje su često uključene vlasti i institucije, nejasno je kako pravosudnim institucijama nije jasno šta je bio cilj privedene novinarke. To je argument da Milljanović Zubac ne bude privedena i iz ugla pravnika Dejana Lučke.
„Krivični zakon BiH jasno i striktno kaže da „nema krivičnog djela odavanja tajnih podataka ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajnih podataka čiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti vezane uz organizovanje, djelovanje ili vođenje službe ili s ciljem da javnosti otkrije činjenice koje predstavljaju povredu ustavnog poretka ili međunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu”, pojašnjava Lučka.
Advokatica Jovana Kisin Zagajac za Buku kaže da hapšenje novinarke Nataše Zubac Miljanović sa razlogom budi sumnju u javnosti da li je u pitanju uobičajna istražna procedura ili progon, s obzirom da je Tužilaštvo BiH u prvi mah protiv nje upotrijebilo krajnju mjeru u krivičnom postupku, koja se može koristiti samo kada su ispunjeni zakonom propisani uslovi.
“To su opasnost od bjekstva, uticaja na svjedoke, uništavanja dokaza ili ponavljanja djela. Ako takvi razlozi nisu jasno naznačeni, posebno u kontekstu objavljivanja informacija dobijenih u okviru novinarskog rada, lišenje slobode se može smatrati neproporcionalnim i potencijalno represivnim”, kaže Kisin Zagajac.
Dalje pojašnjava da u slučajevima kada nema opasnosti od bjekstva, uništavanja dokaza ili ponavljanja djela, lišenje slobode ne možemo posmatrati kao nužnu i opravdanju radnju, i koja se u praksi rijetko primjenjuje protiv novinara u demokratskim društvima.
“Ako je cilj bio da se obezbijedi prisustvo osumnjičene, to se moglo postići i uobičajnim pozivom na saslušanje, bez nepotrebnog spektakla i noćnog upada u privatni dom”, kaže Kisin Zagajac.
Ona pojašnjava i da je krivično djelo Odavanja tajnih podataka propisano da bi se zaštitile informacije koje bi mogle ozbiljno ugroziti bezbjednost ili funkcionisanje države.
“U konkretnom slučaju, javnost još nema informacije da li se novinarka tereti za takvu vrstu podataka, gdje posebno naglašavam da je Krivičnom zakonu BiH izričito propisano da nema djela kada neko objavi ili posreduje pri objavljivanju tajnih podataka o nezakonitim i protivustavnim djelovanjima unutar države, a po čemu je novinarka Miljanović od ranije poznata”, dodaje advokatica.
Upozorava i na činjenicu da je privedena novinarka poznata po svom radu te da su to okolnosti o kojima su institucije prije radnji privođenja morale voditi računa.
“Ne smijemo zaboraviti da se novinarka Miljanović godinama bavi istraživačkim radom tema od javnog interesa tj. razotkrivanju kriminalnih radnji u sklopu javnih službi BiH pa su samo zbog toga organi krivičnog gonjenja morali postupati opreznije. Važno je podsjetiti da i Evropski sud za ljudska prava u više presuda naglašava da se novinari ne smiju kažnjavati za objavljivanje informacija od javnog značaja, čak ni kada su one tehnički “povjerljive”, osim ako država ne dokaže da je zbog toga nastupila ozbiljna šteta i opasnost.”
Advokatica Belma Balijagić Džuho za Buku kaže da kada se govori o članu 164 Krivičnog zakona BiH i odavanje službene tajne ti akti moraju biti označeni tajno, interno povjerljivo, strogo tajno.
„Krivično odgovarati mogu svi koji dođu u posjed tajne i fizička i službena lica“, kaže Balijagić Džuho.
Pojašnjava da izuzeci postoje, i u zakonu, ali i u članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na slobodu izražavanja.
„Međutim sud je taj koji ocjenjuje je li objavljeni podatak od značaja javnog interesa ili ne. Dakle, neophodno je procijeniti da li je određena informacija koja je bila službena tajna bila od značajnog javnog interesa, a u suprotnom svaka osoba i fizička i službena koja oda službenu tajnu podliježe krivičnoj odgovornosti“, dodaje Balijagić Džuho.
U jeku akcije koja je potresla i uznemirila novinarsku zajednicu podsjećamo da Tužilaštvo BiH mjesecima nije moglo najviše dužnosnike Republike Srpske saslušati u svojstvu svjedoka, dok novinare privode zbog obavljanja svog posla.
Takođe, indikativno je da Granična policija pokušava da disciplinuje svoje uposlenike koji su možda izvori medijima, preko leđa novinara dok istovremeno nisu sposobni zaštititi bh. granice preko kojih osobe s potjernica prelaze bez problema.
Dok traže od novinara informacije kojima raspolažu, Granična policija krši zakon odbijaju odgovoriti na brojne novinarske upite kako su lica za kojima je raspina centralna potjernica u više navrata prelazila državnu granicu.