Narodna skupština Republike Srpske je na nastavku 22. redovne
sjednice, održane dana 23.6.2022. godine, usvojila novi Zakon o
geološkim istraživanjima Republike Srpske.
Nakon što je dan ranije zaključena skupštinska rasprava o ovom
zakonu, i data završna riječ, isti je usvojen u danu za glasanje sa
većinom poslaničkih glasova.
Prethodno, usvajanju finalnog teksta je prethodilo i usvajanje Nacrta
zakona, prilikom čije izrade je, pored organa vlasti, učešće uzela i
šira javnost dostavljanjem svojih komentara i primjedbi.
U fazi javnog uvida u Nacrt zakona, Centar za životnu sredinu je podnio iscrpne komentare i primjedbe
na predložena zakonska rješenja. U finalni tekst Nacrta zakona, između
ostalih, uvažene su primjedbe istaknute u pogledu nelegitimnog
delegiranja diskrecionog odlučivanja o mogućnosti geoloških istraživanja
upravljačima zaštičenih područja, uslova za dokazivanje riješenih
imovinsko-pravnih odnosa na budućem istražnom polju, neophodnosti
prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, direktnog učešća lokalne
samouprave i građana u odlučivanju o ishodovanju dozvole i dr.
Djelimično su uvažene i druge sugestije kojima se isticala neophodnost
bolje zaštite životne sredine.
Nakon toga, a prije upućivanja Prijedloga zakona u redovnu
zakonodavnu proceduru, Centar za životnu sredinu je iskoristio mehanizme
participativne demokratije te, nakon što je podnio Amandmane na Prijedlog zakona,
uzeo je učešće u javnoj raspravi na sjednici Odbora za zaštitu životne
sredine Narodne skupštine održane dana 31.5.2022. godine. Tom prilikom,
nakon elaboriranja amandmana od strane predlagača, Odbor za zaštitu
životne sredine je iste jednoglasno prihvatio, te ih uključio u svoj
finalni Izvještaj koji dostavlja Narodnoj skupštini.
Konkretno, amandmanima se predlagalo značajno proširenje minimalnog
istražnog radijusa u naseljenim područjima, kao i, u slučaju sukoba kod
implementacije, prevagu primjene propisa kojim se uređuje zaštita
prirode, zaštita životne sredine, nacionalnih parkova i zaštićenih
područja.
Međutim, iako su ovi prijedlozi amandmana, u toku poslaničke rasprave
na sjednici Narodne skupštine od 22.6.2022. godine, načelno bili
prihvaćeni od strane većine poslanika, u danu glasanja o zakonu
amandmani se nisu našli u finalnom tekstu Prijedloga zakona zbog čega
poslanici nisu mogli da glasaju o njima. Naime, nakon što je izrađivač
zakona, Ministarstvo energetike i rudarstva, odbilo da prihvati
amandmane, Odbor za zaštitu životne sredine, ipak, nije tražio
izjašnjenje Narodne skupštine o tome, što je bio uslov za glasanje o
konkrentim amandmanima.
“Kod činjenice da je mandat Odbora za žaštitu životne sredine jasan,
kao i da je isti prethodno jednoglasno prihvatio prijedloge amandmana,
ispuštanje prilike da se vrhovna zakonodavna vlast izjasni o predloženim
amandmanima je u najmanju ruku nesretna. Na ovaj način, iako shodno
poslovniku, imamo situaciju da je o dodatnoj zaštiti životne sredine i
zaštiti posebnih prava zajamčenih ustavom i zakonom – a što je bio
isključivi cilj predloženih amandmana – praktički odlučilo ministarstvo,
dakle izvršna vlast”, izjavio je Redžib Skomorac, pravnik Centra za
životnu sredinu.
“Budući da je evidentna namjera izrađivača novog zakona bila da se u
njegovoj primjeni uputi na postojeće standarde žaštite životne sredine,
mišljenja smo da bi predloženi amandmani tim prije samo potvrdili takvu
namjeru ministarstva. Stoga, iako u novom zakonu postoje unaprijeđeni
segmenti, ostaje da se u praksi vidi koliko su geološki istražni radovi
mogući uz ne samo zadržavanje, već i nužno unaprijeđenje, kvaliteta
životne sredine, ali i drugih prava koja proističu iz tog imperativa. U
tom pogledu ćemo budno nastaviti da vršimo monitoring implementacije
novog zakona”, dodao je Skomorac.
Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu istakla je da
je za odobravanje geoloških istraživanja prema novom zakonu neophodna
saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji
istraživanje planira.
“Ovim putem unaprijed apelujemo na organe lokalne samouprave da uzmu
aktivno učešće u procesu odlučivanja, budući da se radi o zahvatima koja
itekako mogu uticati na dobrobit stanovništva sa datog prostora. Kao
primjer loše prakse možemo svakako navesti područje planine Ozren na
kome su vršena geološka istraživanja uprkos protivljenju stanovništva
koje je tim istraživanjima bilo pogođeno. Organi lokalne samouprave nisu
učinili dovoljno napora da zaštite dobrobit stanovništva. Srećom, ovdje
je presudnu ulogu imao aktivizam samih mještana koji je na kraju
rezultirao i ukidanjem rješenja, ali ovo ne treba da bude praksa”,
dodala je Kosanović.
Obzirom na recentna iskustva u regionu, ali i svijetu, uz tendenciju
sve češćeg sukoba tržišnih potreba i tehnološkog razvoja sa potrebom za
zaštitom životne sredine i zaštitom temeljnih ljudskih prava, evidentno
su stoga i sve veći napori u dostizanju ekološke pravde.
Stoga, Centar za životnu sredinu ohrabruje nadležne vlasti da razvoj
privrede ne dovodi u obaveznu konkurenciju sa opštim blagostanjem
društva, te da stvarni prosperitet mjeri u skladu sa tim.