Podsjetimo, Finska i Švedska zajedno će izraziti želju za pridruživanjem NATO-u u maju, izvijestile su u ponedjeljak tabloidne novine Iltalehti u Finskoj i Expressen u Švedskoj, pozivajući se na bliske izvore.
“Mislim da je to opasno šarlatanstvo. Međutim, ne možemo reći ne. Nama je Finska važnija od Hrvatske i Hrvata u BiH, je l’. Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona, dok se ne natjera Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon, Sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO. Ne tražimo da Finska ili Švedska promijene ime u Ikea nego da samo kažu Amerikancima da se ovo riješi. Za mene je to vitalan nacionalni interes, države, nacije i naroda. Da BiH bude uređena država. Onda će Zagreb navijati da BiH bude u EU – rekao je juče Milanović, a vijest je odjeknula svijetom i Hrvatskom.
Milanovićeva izjava uzbunila je funkcionere u Finskoj koji su sazvali sastanak s vanjskim ministrom vanjskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom kako bi izrazili zabrinutost.
“Imao sam dobar razgovor sa svojim kolegom Grlićem Radmanom. Potvrdio je kako Hrvatska podržava politiku otvorenih vrata NATO-a te da će hrvatska vlada i parlament podržati Finsku, odluči li Finska predati zahtjev za učlanjenjem” napisali su na Twitteru iz finskog ministarstva vanjskih poslova.
Šef misije u Ambasadi Finske zadužen za Hrvatsku i BiH nije htio da komentariše izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o mogućoj blokadi ulaska te zemlje u NATO, dok iz Ambasade Švedske u BiH kažu da je Švedska aktivna zemlja partner NATO-a s kojim ima duboku saradnju i da nastavljaju i dobru saradnju s Hrvatskom na bilateralnom planu i unutar Evropske unije.
“Kao rezultat ruske agresije na Ukrajinu, promijenila se bezbjednosna politika u Evropi i svijetu. Vlada Švedske je zato 16. marta odlučila da sprovede dodatnu analizu bezbjednosne politike, u raspravama sa svim parlamentarnim strankama, što uključuje i pitanje NATO-a”, rekli su iz Ambasade Švedske u Sarajevu i dodali:
“Rezultati vijećanja biće objavljeni 13. maja i biće javno dostupni. U skladu s tim, Švedska nije podnijela prijavu za članstvo u NATO-u”.
Što se tiče pridruživanja Finske NATO-u, šef misije je rekao da se u javnom i političkom životu o tome ozbiljno raspravlja, te da će odluku donijeti u maju, a u junu je predstaviti na samitu u Madridu.
NATO nije htio da komentariše izjavu Milanovića.
I Premijer Hrvatske žestoko je reagovao n aizjavu hrvatskog predsjednika.
“Može, neka on blokira kao neko ko sjedi na NATO samitima odmah. Ako je frajer, on bi to pustio na samitu, a onda bio dao parlamentarnoj većini da blokira”, rekao je Plenković, piše Telegram.
Ponovio je potom da je Milanović čovjek koji je podržavao Komšića i koji je “gubio glas” na njegovim predizbornim skupovima agitirajući protiv HDZ-a BiH.
“Odjednom je postao veliki zagovornik prava Hrvata u BiH”, kazao je.
Ponovio je da Milanović može pristup Finske blokirati na NATO samitu u Madridu.
“Neka ako je frajer to blokira odmah na samitu, zašto puštati Sabor? Tako i tako čovjek zastupa prokremljske stavove u Hrvatskoj. Ako je frajer neka kaže direktno Bidenu da je protiv”, rekao je Plenković.
Potpredsjednik FBiH Milan Dunović komentarisao je na društvenim mrežama izjavu hrvatskog predsjednika.
“Zoran Milanović nema problem ukoliko Rusija izvrši agresiju na Finksu i Švedsku. On ima problem sa Izbornim zakonom BiH.
Zbog čega jednom izjavom želi ispuniti tri politička cilja Rusije, je pitanje za njega, ali i za njegove birače.
Jasno su vidljive politike Rusije otjelovljene u Milanoviću: 1. Udaljiti Republiku Hrvatsku od NATO-a; 2. Udaljiti Finsku i Švedsku od NATO-a i poslati jasnu poruku Ukrajini, da su sami krivi za rat.3. Izmijeniti Izborni zakon BiH, po sistemu cementiranja konstitutivnosti i “legitimnog predstavljanja naroda”, te nejednake vrijednosti glasa. Zorane, dobro ti ide, Putin je ponosan na tebe!” napisao je Dunović.
Zoran Milanović – najbolji saborac Dragana Čovića
Zoran Milanović je 2020. godine kao predsjednički kandidat SDP-a i lijevo-liberalnih stranaka u Hrvatskoj ostvario uvjerljivu pobjedu nad Kolindom Grabar-Kitarović u drugom krugu izbora. Dugogodišnji lider SDP-a Hrvatske i nekadašnji premijer doživio je nevjerovatan politički comeback nakon što je maltene otpisan sa političke scene Hrvatske.
Ujedno njegova pobjeda ocijenjena je kao veliki trijumf lijevog centra koji ga je podržao za Predsjednika.
Nedjeljne izbore tog 5.januara 2020. godine u jutarnjim satima obilježio je i incident kada je nepoznati muškarac pri izlasku iz zgrade počeo galamiti i izvikivati uvrede na Milanovićev račun.
“Evo ga, komunjara, laže vas, birajte ga, evo vam ga” uzvikivao je on Milanoviću.
Danas je Milanović daleko od “komunjare”. Njegove stavove obožavaju desničari u Hrvatskoj. Danas je Čović najbolji Milanovićev saborac. Danas i jedan i drugi imaju identične stavove po pitanju BiH.
Milanović sve češće ulazi u konflikte sa pojedincima i organizacijama u Hrvatskoj i otvoreno ih napada. Vrijeđao je aktivistice za ljudska prava, a njegova prepucavanja sa hrvatskim premijerom na dnevnoj su bazi.
A podsjetimo da je nekada Milanović podržao Komšića za člana Predsjedništva pa je u svom govoru na konvenciji SDP-a BiH 2010. godine izjavio sljedeće:
“Dragi građani Sarajeva, dragi prijatelji, dragi susjedi, iz Hrvatske i Srbije su u ovaj grad i ovu zemlju prečesto dolazili mentori i tutori. Ne dolazim ni kao mentor, ni kao tutor, nego kao prijatelj, kao evropski socijaldemokrat da pružim podršku pravim ljudima, Željku Komšiću za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Zlatku Lagumdžiji. Da budete najjači jer dolazimo iz iste porodice, bez obzira koje smo vjere, nacije, porijekla – dijelimo nekoliko temeljnih vrijednosti: sloboda, pravda, jednakost. To su temeljne ljudske vrijednosti”
U odnosu prema BiH, danas Zoran Milanović ima stavove bliže Franji Tuđmanu nego što ih ima akteulni premijer Hrvatske Andrej Plenković.
MIlanović od samo početka počinje da se miješa otvoreno u pitanja drugih država, uzima sebi za pravo da tumači što je a šta nije u skladu sa Ustavom BiH, i to na način, koji je za BUKU ranije profesor Slavo Kukić, ocijenio kao mješavinu političkog populizma i nacionalizma.
Ovoga puta otišao je korak dalje, pa je otvoreno “zaprijetio” bojkotom ulaska dvije evropske zemlje u NATO. Milanovićeva politika i izrečeni stavovi daleko su od nečega što bi se moglo nazvati dosljednost. Zaokret koji je napravio u odnosima prema hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini, to u potpunosti potvrđuje. Komšijska politika tako je u mnogome postala mentorska i to se neće tek tako promijeniti. Ono što pokazuje Milanovićeva politika jeste da su ideje ljevice i građanskog društva politički neisplative, a da se dugoročno gledano najviše isplati igrati na kartu nacionalizma. Pa i u odnosu prema kolegama iz NATO.