U 1.714 osnovnih škola u BiH u školskoj 2023/2024. godini upisana su 256.343 učenika, što je manje za 3.994 učenika ili 1,5 odsto u odnosu na prethodnu školsku godinu, saopštila je Agencija za statistiku BiH.
Iz Agencije navode da je u prve razrede osnovnih škola upisano 27.815 učenika, što je manje za 1,6 odsto u odnosu na školsku 2022./2023. godinu.
Prema ocjenama naših sagovornika, neosporno je da je u periodu od 1992. godine do 2000. godine mnogo ljudi napustilo ove prostore, da su mladi tamo stvorili porodice koje se ovamo nikada nisu vratile. Neosporno je, kažu, da ljudi i dalje masovno odlaze, pogotovo mladi, da država nema adekvatan odgovor ni na jedno od gorućih pitanja, te da se povrh svega i obrazovni sistem uništava od završetka rata i tjera mlade na privatne fakultete, studiranje vani ili na odustajanje od nastavka školovanja.
Riješenje nije ni u revolucionarnom skoku nataliteta, već u promijeni svijesti, aktivnom radu na popravljanju socijalnog statusa građana, i sprovođenju valjanih reformi, a za to su potrebne godine.
Prema ocjeni demografa Steve Pašalića u riješenje problema trebamo se uključiti svi.“Nama trenutno nedostaje 50 posto prvorođene djece. To što političari pričaju da nam treba treće ili četvrto, je nešto što nema puno veze sa realnošću, jer nama prije svega trebaju prvorođena djeca, a tek onda dolazi, drugo, treće , četvrto djete. Jedino rješenje nam je da se svi uključimo u rješavanje populacione politike, od politike, struke, privrede, obrazovanja, i ako to sada dobro uradimo, rezultate ćemo vidjeti tek za deceniju, dvije ili tri”, istakao je Pašalić.
Sve ovo što se dešava, ne samo kod nas, već i u cijelom regionu, su jako ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije, a samim tim ni izlaska iz ovog ćorsokaka. I tako već 20-ak godina. Stoga, zaključuje Mirza Emirhafizović, demograf i docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo, prognoze nisu optimistične. „Kao posljedica vrlo niskog nataliteta i iseljavanja, stanovništvo BiH ubrzano zalazi u duboku starost. Drugim riječima, smanjuje se udio djece i mladih, dok se udio osoba u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu povećava. Uslijed takvih tendencija, ukupna depopulacija poprima sve drastičnije razmjere, što ima reperkusije na volumen dobnih funkcionalnih kontingenata – školski, radni, fertilni itd. Već duže vrijeme očekuje se odlučnija reakcija kreatora politika kako bi se zaustavio masovni odlazak mladih i porodica iz zemlje i potaknuo rast nataliteta. Višegodišnji izrazito nizak natalitet signalizira u kakvom socio-ekonomskom ambijentu živimo. Dok neke druge teme u medijima okupiraju pažnju javnosti, stanovništvo BiH postaje sve starije i malobrojnije“, zaključio je Emirhafizović.