Mnogi radnici u Federaciji BiH i dalje se suočavaju s problemom neplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje od strane poslodavaca. Ovakva praksa dovodi do poteškoća pri ostvarivanju prava na mirovinu, jer zaposlenici nemaju dovoljno evidentiranog radnog staža.
Zbog toga se sve više građana odlučuje na uplatu dobrovoljnog osiguranja. Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), iznos mjesečne uplate u 2025. godini iznosi 359,89 KM, što je određeno na temelju prosječne plaće iz 2024. godine. U prošloj godini iznos je bio 329,63 KM, što znači da je došlo do povećanja od oko 30 KM mjesečno.
Tko može uplaćivati dobrovoljno osiguranje?
Dobrovoljno osiguranje mogu uplaćivati osobe između 15 i 65 godina koje imaju prebivalište u Federaciji BiH i nisu u obaveznom osiguranju, odnosno nemaju radni odnos. Procedura uključuje sklapanje ugovora sa Zavodom MIO i redovnu mjesečnu uplatu.
Prilikom registracije neophodno je dostaviti i liječničko uvjerenje, jer zakon propisuje da osiguranik mora ispunjavati opću zdravstvenu sposobnost. Ovo je važno kako bi se izbjegle situacije u kojima bi osobe neposredno pred mirovinu uplaćivale staž bez osiguranja da su radno sposobne.
Zašto se građani odlučuju na ovu opciju?
Jedan od glavnih razloga za uplatu dobrovoljnog osiguranja jeste mogućnost dostizanja minimalnih 15 godina staža, što je uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina. Ova opcija je posebno korisna osobama koje su dio radnog staža ostvarile u inozemstvu, ali im nedostaje nekoliko godina osiguranja u BiH.
Također, određeni broj građana koji su radili “na crno” ili kao freelanceri uplaćuje dobrovoljno osiguranje kako bi sebi osigurali mirovinu. Ovakav način osiguranja omogućava radnicima koji su radili bez prijave da kasnije reguliraju svoj mirovinski status.
Mirovinski sustav u BiH suočava se s brojnim izazovima, a jedan od njih je i neodgovorno ponašanje poslodavaca koji ne prijavljuju radnike ili ne uplaćuju doprinose. Iako inspekcijske službe povremeno vrše kontrole, mnogi zaposlenici tek nakon godina rada shvate da nemaju evidentiran staž, što ih prisiljava da sami uplaćuju doprinose kako bi osigurali mirovinu.
Usprkos povećanju iznosa dobrovoljnog osiguranja, za mnoge je to jedini način da sebi osiguraju pravo na mirovinu u budućnosti.