Znanstvenici su kod šumskih voluharica (Myodes glareolus), pronašli
široko rasprostranjeni i uobičajeni koronavirus koji su nazvali virus
Grimso, prema mjestu otkrića.
Za sada nije poznato je li novopronađeni virus na bilo koji način
opasan za ljude. Ipak, ovo je dobar podsjetnik da je dobro pratiti
viruse divljih životinja, posebno one koje prenose životinje koje žive u
našoj neposrednoj blizini, piše Science Alert.
“Još uvijek ne znamo kakvu bi prijetnju virus Grimso mogao predstavljati javnom zdravlju”
“Još uvijek ne znamo kakve bi potencijalne prijetnje virus
Grimso mogao predstavljati javnom zdravlju. Međutim, na temelju naših
opažanja i prethodnih koronavirusa identificiranih među voluharicama,
smatramo da postoje dobri razlozi za daljnje praćenje koronavirusa među
glodavcima u divljini”, rekao je virolog Åke Lundkvist sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Voluharice su jedni od najčešćih glodavaca u Europi. Često na njih
nailazimo u divljini, a poznato je da znaju imati virus Puumala koji kod
ljudi uzrokuje takozvanu mišju, odnosno hemoragijsku groznicu.
Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao “mišja
groznica”, akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom,
krvarenjima i oštećenjem rada bubrega.
Voluharice se za vrijeme nevremena znaju skrivati u zgradama, što pak povećava rizik od pojave zaraze u našim kućanstvima.
Pronašli novi betakoronavirus
Čak i prije nego što je počela pandemija covida-19, Lundkvist i
njegovi kolege pratili su pojave bolesti među voluharicama, kako bi
mogli bolje predvidjeli na koji način i kada se virus koje nose može
prenijeti na ljude. S obzirom na neumoljiv tempo klimatskih promjena i
uništavanja staništa, sve je veća vjerojatnost da ćemo u budućnosti
imati više interakcija s voluharicama.
Švedski znanstvenici su između 2015. i 2017. promatrali 450 divljih
voluharica koje prebivaju zapadno od Stockholma u mjestu koje se zove
Grimso. Testirali su ih na na razna oboljenja i kod 3.4 posto uzorka
otkrili novi betakoronavirus.
Betakoronavirusi se obično nalaze među šišmišima i glodavcima, a kada
prijeđu na ljude, mogu izazvati prehlade i respiratorne viruse poput
SARS-CoV-2.
Za sada virus pronađen kod voluharica nije prešao na ljude, no
pandemija covida nas je naučila da je potreban pojačan nadzor bolesti
divljih životinja kako bismo spriječili daljnje širenje. Tijekom tri
godine istraživanja, znanstvenici u Švedskoj otkrili su nekoliko
različitih virusnih sojeva virusa Grimso koji kruže među populacijama
voluharica.
Štoviše, drugi blisko srodni koronavirusi široko su rasprostranjeni
među voluharicama u drugim dijelovima Europe, poput Francuske, Njemačke i
Poljske, što sugerira da su ta stvorenja prirodni nosioci ove vrste
zaraze. Loš znak je vrlo divergentna priroda virusa Grimso, što ukazuje
da se virus lako prilagođava novim domaćinima i staništima.
Klimatske promjene i uništavanje okoliša
Različiti sojevi koji se nalaze u optjecaju mogu su izvorno potjecati
od voluharica ili su mogli na njih prijeći s neke druge vrste.
“S obzirom na to da su voluharice jedna od najčešćih vrsta
glodavaca u Švedskoj i Europi, naši rezultati pokazuju da bi virus
Grimso mogao naširoko cirkulirati među voluharicama. To dodatno ukazuju
na važnost nadzora koronavirusa kod sisavaca u divljini, posebno
glodavaca”, navode znanstvenici u istraživanju.
No, nisu samo glodavci ti koji su podložni prenošenju koronavirusa.
Zabilježeno je da je 40% divljih jelena na sjeveroistoku Sjedinjenih
Država, koji su također u bliskom kontaktu s ljudskom civilizacijom,
bilo je izloženo SARS-CoV-2.
Virus se proširio i među uzgajanim kunama, zbog čega je u jednom trenutku u Danskoj usmrćeno njih 11.000.
Ako u budućnosti dođe do pogoršanja klimatskih promjena i sve većeg
uništavanja staništa divljih životinja, povećava se vjerojatnost pojave
novih vrsta koronavirusa među ljudima.
Istraživanje naziva Discovery of a Novel Coronavirus in Swedish Bank Voles (Myodes glareolus) objavljeno je u časopisu Viruses, prenosi Index.