Centralna izborna komisija BiH (CIK) nastavila je s javnim objavljivanjem primjedbi i žalbi na nepravilnosti koje se dešavaju tokom izborne kampanje u Bosni i Hercegovini.
Najdominantnije su, kao i u prethodnim izbornim ciklusima, zloupotrebe javnih resursa, sumnje na trgovinu mjestima u biračkim odborima, te govor mržnje.
Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, političari u ovoj zemlji su se prema javnom dobru i u kampanji nastavili ponašati kao što se ponašaju i prije kampanje. Javne institucije su privatizirali i koriste ih za privatne svrhe i za ličnu promociju.
Institucije promovišu kandidate
Srđan Traljić, portparol Transparency International BiH, podsjeća da je, nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, prvi put u zakonu prepoznat pojam zloupotrebe javnih resursa.
“Međutim, po nama to nije dovoljno dobro definisano i iz tog razloga nije bilo velikog broja kazni u ovoj kampanji za zloupotrebu javnih resursa. Ono što je tim odredbama zabranjeno je zloupotreba javnih događaja, odnosno događaja koje organizuju institucije za promociju stranaka i kandidata. Tu smo najčešće slali prijave CIK-u, i još uvijek nije odlučeno po tim prijavama”, ističe za Buku Traljić.
Napominje da je Transparency International BiH uglavnom prijavljivao kandidate koji su na javnim događajima vršili kampanju, nosili javna obilježja, dijelili promotivne materijale, a radilo se o otvaranju javnih radova ili sličnim događajima institucija.
“Primijetili smo i nekoliko plaćenih oglašavanja institucija koje promovišu kandidate na izborima. Izdvojio bih tri slučaja. Jedan je “Slučaj Đajić”, sa bilbordima i promocijom filma o UKC-u. Mi smo dobili odgovor i od UKC-a, i od RTRS-a, koji je snimao film, da oni nisu platili te bilborde. Bila je jedna agresivna kampanja, desetine hiljada maraka koštaju ti bilbordi, a bilo ih je desetine. Međutim, na kraju smo dobili od UKC-a da su to njima ove kompanije poklonile, što je potpuno apsurdno, radi se o bilbordima gdje se promoviše jedan čovjek, jedan kandidat. Iz tog razloga, CIK je odbio da sankcioniše to, jer se Đajić izjasnio da UKC nije platio te bilborde, odnosno da je to njemu poklon bio”, objašnjava Traljić.
CIK promijenio praksu
Potom je naš sagovornik naveo i drugi primjer.
“Sličan slučaj je bio i sa bilbordima Nacionalnog parka Drina gdje se direktor tog parka Radomir Pavlović nalazi na tim bilbordima. To je bilo prije kampanje, a ove odredbe visokog predstavnika tiču se samo perioda kampanje. Mi smo to prijavili samo u kontekstu preuranjene kampanje, Međutim, CIK je promijenio praksu u odnosu na ranije godine i sada nije kažnjavao ove slučajeve. CIK je zbog istog slučaja 2020. godine kaznio Miću Mićića i načelnika Općine Banovići. Dakle, zbog sličnih javnih kampanja, finansiranih javnim sredstvima. Međutim, sada je CIK odbio kažnjavati, jer su zaključili da se promoviše rad Kliničkog centra, da nema veze sa izborima, odnosno da se ne nalazi njegova kandidatura, što je potpuno apsurdno. Jasno je da se na tim bilbordima nalazi njegova slika i da se promoviše njegova kandidatura”, naglasio je Traljić.
Navodi kako su prijavili i Draška Stanivukovića, ali da nisu dobili odgovor na tu prijavu.
“Radi se o bilbordu na prijedorskoj petlji, vidjeli smo grb grada na njemu. Vidjeli smo da je to gradska površina, odnosno da se nalaze samo bilbordi grada, a tu se nalazi bilbord na kojem se on promoviše. Tu još uvijek čekamo. Dakle, slučajevi Đajić, Pavlović i Stanivuković su sporni jer se radi o plaćenom oglašavanju institucija koje promovišu kandidate na izborima”, govori nam portparol TIBiH.
Dodaje kako su u ovoj organizaciji pratili javne događaje i prije i za vrijeme kampanje, te da su se na 70 posto javnih događaja pojavljivali i govorili kandidati na izborima.
“To jasno ukazuje da se ti javni događaji zloupotrebljavaju. Vidimo da je CIK krenuo kažnjavati po tim odredbama visokog predstavnika. Vlado Đajić je kažnjen zbog otvaranja Kliničkog centra, i kazna je 10.000 KM jer je držao politički govor na tom javnom događaju. Međutim, sporno je što se to primjenjuje samo u kampanji, odnosno u zvaničnom periodu trajanja kampanje, a ne u cijelom ovom izbornom periodu. Mi smo pratili tri mjeseca i zaista je bilo brojnih koncerata. Upozoravali smo i na koncert u Čelincu, bilo je 20.000 građana, tri ili četiri pjevača, a došao je tu Vlado Đajić i držao predizborni govor”, podvlači Traljić.
Zakonski zabraniti “100 KM pred izbore”
Konstatuje kako je, bez obzira na sve, stav TIBiH da je javna potrošnja najspornija.
“Naš stav je da je najčešći oblik zloupotrebe kupovine glasova upravo to povećanje javne potrošnje. Ta indirektna davanja građanima koja nikad nisu bila ni predviđena budžetom, nisu data nekim zakonskim pravom. Jednostavno se ide pred izbore i daje 100 KM ovim ili onim kategorijama i tu je negdje preko 200 miliona maraka podijeljeno, gdje se radi o indirektnoj kupovini glasova. Nažalost, to našim zakonom nije prepoznato, nije zabranjeno. Mi se zalaženo da se to zakonski uredi”, zaključuje Traljić.
A da se kupovina glasova na pomenuti način spriječi zalažu se i u Koaliciji za fer i poštene izbore “Pod lupom”.
Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” ranije nam je kazao da je trošenje budžeta dobilo jednu sasvim drugu karakteristiku, te da se tu vidi očit primjer nepoštivanja građana BiH.
“Nemoralno, licemjerno i neprihvatljivo za mene je da 6-7 mjeseci pred izbore odjednom se sjete građana, pa daju im određene jednokratne pomoći, koje su većinom oko 100 KM. To je za mene politička korupcija i pokušaj kupovine nadležnosti. I tu treba mijenjati zakon i naznačiti da se od dana raspisivanja izbora ne mogu davati nikakve jednokratne pomoći u vidu novčanih naknada nikome u ovoj državi”, jasan je Šehić.
