Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.
Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.
“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.
Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.
Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.
Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.
Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.
“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.
Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.
Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.
“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.
Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.