Mnogo
toga će poskupjeti u 2023. godini.
STRUJA
U
Republici Srpskoj poskupljenja su krenuula sa električnom energijom. Prema
novom obračunu, koji ja na snagu stupio, 1. januara, cijena električne energije
do potrošenih 500 kilovata iznosi 0,0544 KM/kWh, od 501 do 1.500 kilovata
0,0914 KM/kWh, a preko 1.500 kilovata 0,2013 KM/kWh.
Poskupljenja
električne energije na području Federacije BiH, za sada nema, uvjeravaju
nadležni. Može se, kažu desiti, samo samo ukoliko dođe do drastične promjene koja
podrazumjeva prekomjernu potrošnju elenergije ili potrebe kupovine iste na
tržištu.
Ekonomisti
su uvjereni da će skuplja struja za sobom povući novi rast cijena većine roba i
usluga ili u najboljem slučaju novo zadržavanje na istom nivou, jer su gorivo i
gas pojeftinili.
BRAŠNO
U
decembru su po drugi put u prošloj godini poskupili pekarski proizvodi i za
sada kažu u ovoj branši do poskupljenja neće doći, obzirom da su mlinari
odustali od poskupljenja brašna za 10 posto.
Dok su
pekari optimisti, mlinari nisu i poručuju da je sve moguće.
“Ako ne poskupi
gorivo i ako pšenica ne bude rasla na berzama, vjerovatno neće rasti ni cijene
brašna, bar ne u značajnijem procentu”, kaže predsjednik Udruženja mlinara
Republike Srpske Zoran Kos.
Vreća
standardnog brašna od 25 kilograma u prodavnicama trenutno košta od 30 do 33
KM.
MLIJEKO
Ni mljekari
sa sigurnošću ne mogu reći hoće li i kada cijena mlijeka, koja sada iznosi
blizu 3 KM, još rasti. To, kažu, najviše
zavisi od proljetne sjetve, jer su visoke cijene đubriva i sjemena.
CIJENE U MARKETIMA
Iako
smo u 2023. godinu ušli sa nižim cijenama goriva, one u mjesecu iza nas, a
vjerovatno ni u mjesecima koji slijede, nisu dovele niti će dovesti do
pojeftinjenja namirnica u marketima, bez reakcije nadležnih institucija.
U udrženjima potrošača kažu da je nevjerovatno kako
se cijene nafte i goriva prate kada idu prema gore i obavezno koriste kao
razlog za poskupljenja, dok se potpuno ignorišu kada padaju i kada bi, po
logici, trebalo da se snize i cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih
proizvoda koje svakodnevno koristimo.
„Jednostavno,
ako je neko podigao cijene uz pravdanje rastom troškova zbog rasta cijene
recimo goriva, on mora cijene spustiti nakon što su mu troškovi smanjeni ili se
na to mora na neki način “natjerati”. I previše su domaći kupci eksploatisani
zloupotrebama trgovaca i odavno plaćaju više nego je opravdano za cijeli niz
proizvoda i usluga, tako da se nikakvim teorijama o “slobodnom tržištu” ne može
pravdati dalja zloupotreba situacije i “inflatorno profiterstvo”. Naravno da ne
očekujem vraćanje cijena na potpuno isti nivo od prije godinu ili više jer
određeni rast se može objasniti i drugim faktorima, ali ipak se najveći dio
pravdao rastom upravo onih troškova koji sada padaju i to se mora odraziti i na
cijene“, kaže za BUKU ekonomista Igor
Gavran.
KREDITI
I krediti su sve skuplji. Evropska
centralna banka nastaviće da povećava kamatne stope nakon što je to prvi put u
11 godina učinila u julu prošle godine.
Šef holandske centralne banke
Klas Knot je
izjavio da očekuje da će ECB na pet narednih sednica, od sada do jula 2023,
postići “prilično pristojan tempo zaoštravanja” monetarne politike kroz
povećanje kamata za pola procenta prije nego što troškovi zaduživanja dostignu
vrhunac do ljeta, prenosi Rojters.
“I
dalje je povišen rizik od toga da je to premalo. Tek smo na početku drugog poluvremena”, naveo je Knot, koji je
takođe član Upravnog savjeta ECB.
Podizanje
referentnih kamatnih stopa ECB-a odražava se i na cijenu zaduživanja – rastu
stope euribora, što automatski poskupljuje i kredite u Bosni i Hercegovini čija
je otplata vezana za kretanje ove evropske kamatne stope.
Cilj ECB-a
je jedostavan- veće kamatne stope bi trebale usporiti razvoj kompanija,
platežna moć radnika bi trebala ostati ista, što bi u konačnici trebalo
obuzdati i rast cijena.
PROGNOZA MMF-a
Ni prognoze Međunarodnog
monetarnog fonda za ovu godinu nisu optimistične. Kako je nedavno izjavila izvršna
direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva, 2023. će biti teška godina za veći dio
globalne ekonomije, jer će se “glavni motori” globalnog rasta – SAD, Evropa
i Kina – suočiti sa slabljenjem aktivnosti.
“Ova godina biće teža od godine koju
ostavljamo za sobom”, rekla je Georgijeva za Si-Bi-Es.