„U Bosni i Hercegovini već godinama vlada spor oko državne imovine“, to jest oko pitanja „kome Bosna pripada” i „kakva je Bosna država”.
Nakon objašnjenja ustrojstva države po Dejtonskom sporazumu, autor Michael Martens napominje da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da „Bosna kao država nema nikakav posjed. On tvrdi da sve pripada entitetima.
Dodik predstavlja BiH kao “savez država”
“Dodik predstavlja BiH kao savez država u koji su se udružile Federacija i Republika Srpska koje su u njega unijele svoju imovinu”, prenosi DW.
„Namjera iza toga je jasna: da je Bosna i Hercegovina zaista savez država, njeni sastavni dijelovi bi ju mogli napustiti, što znači da bi se RS mogla proglasiti neovisnom ili se priključiti Srbiji, kako to Dodik već godinama najavljuje”.
No, država koja je uz američko posredovanje nastala pregovorima u Daytonu, nije konfederacija, što potvrđuje bh. stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka:
“U Dejtonskom sporazumu nigdje se ne kaže da su Federacija i RS države. Uvijek je riječ o entitetima. Država je Bosna i Hercegovina.”
Bh. Ustavni sud je više puta potvrdio: šume, rijeke, jezera, brda, vojni objekti, ceste, željezničke pruge, ali i mali bh. izlaz na more koji se oko Neuma poput klina gura kroz hrvatsku Dalmaciju, pripadaju bh. državi – a ne dva entiteta od kojih se ona sastoji.
Međutim, država može dodijeliti pravo na korištenje entitetima, gradovima ili općinama.”
Autor dalje piše da Dodik ne želi ni čuti za nadležnosti zajedničke države i da je po njemu sve što se nalazi na području RS – njena imovina.
Kasim Trnka to smatra pogrešnom interpretacijom. Po njemu se sada u spor treba umiješati visoki predstavnik Christian Schmidt koji bi na temelju tzv. Bonskih ovlasti mogao donijeti odgovarajući dekret – kao što je to već više puta učinio.
„Doduše, Dodik, tijesan saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ne priznaje visokog predstavnika. Više puta je izjavio da će ignorirati njegove ukaze.
Zato se u katastarskim knjigama RS bh. državni posjed sustavno i dalje registrira kao imovina RS”.
“To je protuustavno”, upozorava Trnka.
On traži da Schmidtov dekret poprati i međunarodni pritisak na Dodika.“
I zato smatra da bi u obzir mogle doći i međunarodne sankcije, poput onih protiv Rusije i Bjelorusije.
„Schmidt je zatražio od bh. parlamenta da zakonski regulira pitanje državne imovine. Istovremeno je sazvao komisiju koja bi do jeseni trebala izraditi prijedloge rješenja.
Završniiizvještaj s preporukama i procjenama bi još ove godine trebao biti podnijet parlamentu. Poslije toga će, kako se saznaje u Sarajevu, od reakcija sudionika ovisiti kako će Schmidt dalje postupati. Moguće je da će donijeti zakon dekretom ukoliko ga parlament ne donese. Ali, što onda?”
Martens prenosi kako Dodik jasno stavlja do znanja da ga odluke „njemačkog turista u Sarajevu” ne tangiraju i da visoki predstavnik nema vojsku koja bi mogla provesti njegove dekrete.
„Kakva je korist od dekreta ako se on u RS ignorira? Schmidt je nedavno dekretom donio i dopunu zakona prema kojoj se za neprovedbu njegovih ukaza predviđa kazna.
Državnim službenicima koji ih ignoriraju prijeti do pet godina zatvora.”
Sada se postavlja pitanje: jesu li oni spremni upustiti se u taj rizik?
„U međuvremenu je Ured visokog predstavnika (OHR) upozorio investitore da u BiH ne sudjeluju u poslovima s neraščišćenim imovinskim odnosima.
U dopisu u koji FAZ ima uvid Schmidt je još u aprilu 2022. informirao udruženja poslodavaca, savez banaka, trgovinske komore i druge organizacije: preduzeća moraju posebno u RS precizno ispitati rizik i izbjegavati investicije u koje je uključena državna imovina.”
To bi, kako piše Martens pozivajući se na izvore u Sarajevu, moglo otežati Dodiku daljnje postupanje.
Pretpostavlja se i da Dodik svojata državnu imovinu kako bi je mogao koristiti kao garanciju za nove kredite na koje je njegov prezaduženi entitet upućen – tako da i oni koji dodjeljuju kredite moraju znati da to nije – nikakva sigurnost.
„Doduše, i Zapad je sam doprinio zaoštravanju frontova u sukobu time što je rješenje spora proglasio za preduvjet prijema zemlje u NATO.
Tako je ondašnja američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton svojevremeno jasno zatražila od bh. političara da nađu rješenja za vojnu imovinu, jer da inače približavanje Bosne NATO-u neće napredovati.“
Za političare bosanskih Srba poput Dodika, koji striktno odbijaju prijem Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez, to je dobar povod da se nerješavanjem spora oko državne imovine dodatno osiguraju protiv prijema BiH u NATO.
“A hoće li dekreti visokog predstavnika tu nešto promijeniti – to ostaje upitno”, piše Michael Martens za Frankfurter Allgemeine Zeitung.