Njemački FAZ o presudi Dodiku: Hoće li otkriti nemoć Evrope?

Poznati novinar Mihael Martens u naslovu teksta koji je objavljen u “Frankfurter Allgemeine Zeitung-u” (FAZ) postavlja pitanje: “Hoće li presuda (Miloradu Dodiku) otkriti nemoć Evrope?”

Martens smatra da bi posljedice presude mogle ozbiljno ugroziti već krhku stabilnost balkanske zemlje.

“Tužilaštvo ga optužuje da je ignorisao naredbe Visokog predstavnika međunarodne zajednice. Jedinstvena moć Visokog predstavnika i unikatna funkcija Visokog predstavnika u Evropi, koja je opremljena jednako jedinstvenom moći, trenutno je u rukama bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede, Kristijana Šmita (stranka CSU). Visoki predstavnik ima ovlašćenje da, između ostalog, donosi zakone dekretom ili poništava zakone koje su donijeli izabrani parlamenti zemlje“, pojašnjava Martens koji je dugogodišnji dopisnik FAZ-a za teme iz jugoistočne Evrope i poznati autor (napisao je dvije knjige o Ivi Andriću)

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Martens navodi da je Šmit dodatno, u julu 2023. godine, kriminalizovao nepoštovanje svojih dekreta, uvodeći kazne, uključujući zatvorske kazne do pet godina.

“Šmit je reagovao na potez Dodika, koji je godinama pokušavao sistematski da potkopa državu Bosnu i Hercegovinu, čiji je dio i RS po međunarodnom pravu. Dodik je 2023. godine u RS donio zakone prema kojima odluke i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine više ne bi bile obavezujuće. Prema dekretu koji je Šmit donio kao reakciju, a to je automatski postalo zakon, zvaničnici ili političari koji budu proglašeni krivima za kršenje dekreta Visokog predstavnika neće moći da obavljaju javne funkcije”.

Dajući odgovor na pitanje da li bi Dodik mogao biti uhapšen, Martens navodi da je nakon rata u Bosni i Hercegovini, 1995. godine, NATO-v kontingent od 50.000 vojnika ušao u ratom razorenu zemlju kako bi osigurao prvobitnu krhku postratnu stabilnost.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Iako međunarodne trupe nisu bile izvršna ruka Visokog predstavnika, omogućile su njegovoj funkciji mnogo moćniju poziciju nego danas, kada je prisustvo zapadnih vojnih snaga u Bosni uglavnom simbolično. Logično pitanje koje se postavlja u slučaju Dodikove osude je jednostavno: Ko bi trebalo da uhapsi izabranog predsednika Republike Srpske? U Sarajevu se pominje da bi hapšenje spadalo u nadležnost “Državne istražne i zaštitne agencije”, skraćeno SIPA. Međutim, njen šef, Darko Ćulum, je bosanski Srbin, koji je u Banjakuci opisivan kao lojalan Dodikov saradnik”, kaže Martens.

Podsjeća da je tokom “sličnog sukoba 2009. i 2010. godine”, kada je Dodik bio u konfliktu sa Šmitovim prethodnikom, austrijskim diplomatom Valentinom Inckom, rasprava bila usmjerena na pitanje stvarne sprovedivosti sankcija protiv političara.

“Međunarodna zajednica više nema stvarnu moć da to učini”, tvrdio je Dodik prije 15 godina, citira Martens.

Martens zaključuje da je ovakvim opaskama Dodik pogodio bolnu tačku, da su Visoki predstavnik, ali i EU, u Bosni kao carevi bez odijela.

“Njihova „meka moć“ je više mekana nego stvarna moć. To je još više očigledno sada, kada je Donald Tramp ponovo u Beloj kući. Bivši američki ambasador u Sarajevu, koji je podržao Šmitov pristup prema Dodiku, povučen je sa funkcije. Nasljednik još nije imenovan. Pod novim rukovodstvom u Vašingtonu, Dodik može da računa na veće razumijevanje nego ranije. Kontakti su dobri. U ponedjeljak je bivši gradonačelnik Njujorka i advokat Trampa, Rudi Đulijani, stigao u Banjaluku na razgovore sa Dodikom. Dodik je najavio da bi, u slučaju osude, organizovao referendum o konfederaciji Republike Srpske sa Srbijom. Iako Dodik već godinama prijeti takvim referendumima bez da je ikada preduzeo poslednji korak, ranije bi u takvom slučaju uvijek imao protiv sebe ne samo EU, već i prije svega SAD. To se više ne može sa sigurnošću reći”, zaključuje novinar.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije