Nisu uslovi EU teški, nego je vlast u BiH nesposobna

Nedjelja iza nas je bila
radna za političare iz Bosne i 
Hercegovine. Pozvao Charles Michel predsjednike političkih stranaka koje
participiraju u Parlamentu BiH da prihvate, potpišu ili razgovaraju o dokumentu
koji se tiče Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Rezultat kao i uvijek do
sada. Svi ishod gledaju onako kako njima odgovara i kako žele predstaviti
svojoj publici koju pokušavaju pridobiti za još jedan mandat u istom parlamentu
iz kojeg su i pozvani da dolete u Bruxelles.

Scene viđene bezbroj puta –
“politički oponenti poklekli, mi pobijedili”. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Građani BiH su prevareni,
opet

Tako je predsjednik PDP-a
Branislav Borenović u javnosti iznio tezu da su Milorad Dodik i njegova vjerna
pratnja Nenad Stevandić i Petar Đokić pristali na ono na što on nije pristao,
ali da nisu potpisali nikakav dokument. S druge stranke, Dodik tvrdi da su on i
njegovi saradnici ti koji su se izborili za bolji dokument, ali koji niko na
kraju nije potpisao.

I predsjednik DF-a Željko
Komšić se sinoć oglasio, kazavši kako se Dodik mučio, ali na kraju pristao na
dokument, koji niko na kraju nije potpisao.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dodik će na kraju dodati “da
je najveći gubitnik Željko Komšić jer je usvojen koncept konstitutivnih
naroda”.

A istina je potpuno
drugačija. Niko od pomenutih vikend putnika nije gubitnik. Jedini gubitnici u
ovoj priči su građani Bosne i Hercegovine.

Građani su po ko zna koji put
prevareni. Kako drugačije objasniti situaciju u kojoj su predsjednici
političkih stranaka koje su trebale provoditi brojne reforme na putu ove zemlje
ka Evropskoj uniji, otišli u Bruxelles da evropskim zvaničnicima obećaju da se
zalažu za vrijednosti i ciljeve koji su navedeni u Mišljenju Evropske komisije
o zahtjevu za članstvu u EU, a koji su sadržani u 14 ključnih prioriteta.

Kao rezultat svega je
činjenica da nisu uspjeli čak ni obećati pismeno da će raditi na reformama, već
su kao nešto usmeno prihvatili i kao obećali da će se zalagati za ono što su
trebali već ispuniti. Dakle, potpuni debakl građana u Bruxellesu, jer lideri
koje su doveli u parlamentarne klupe i na poziciju vlasti nisu uspjeli čak ni
da im još jednom lažno obećaju da će raditi na evropskom putu.

No, bez obzira na sve, Dodik
je jutros, vjerovali ili ne, kazao kako on i njegovi partneri očekuju
kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

Uz to je dodao kako je 14
prioriteta koje je EK-a stavila pred bh. institucije i političare konfuzno,
oštro i nemoguće za ispuniti. No, i tu je istina sasvim drugačija. Ništa tu
nema posebno teško, samo nema volje kod predstavnika državne vlasti da se to
ispunjava. Nema volje, jer se oni više ne bi osjećali toliko ugodno u pravnoj
državi niti u evropskom okruženju u kojem vladaju demokratski principi. Jedino
što političare u BiH zanima od Unije su EU fondovi.

– Da li je teško bilo u ovom mandatu
usvojiti novi zakon o VSTV-u?

– Da li je teško bilo
usvojiti novi zakon o javnim nabavkama?

– Da li je teško bilo
usvojiti novi zakon o sukobu interesa?

– Da li je teško bilo u oba
entiteta usvojiti novi zakon o javnom okupljanju usklađen s evropskim
principima?

– Da li je teško bilo
zaštititi uzbunjivače na pravi način, kako bi se potencijalni prijavitelji
korupcije osjećali sigurno, a ne bili svjesni da će biti progonjeni?

– Da li je bilo teško
osigurati djelotvorno funkcionisanje tijela za borbu protiv korupcije?

– Da li je bilo teško
osigurati depolitizaciju i restrukturiranje javnih preduzeća, te osigurati
transparentan proces privatizacije?

– Da li je bilo teško
reformisati javnu upravu?

– Da li je bilo teško
implementirati presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i
Finci?

– Da li je bilo teško uvesti
nove tehnologije u izborni proces?

– Da li je bilo teško
usvojiti novi zakon o finansiranju političkih stranaka?

– Da li je bilo teško
osigurati finansijsku održivost sistema javnih RTV servisa?

Ne, gospodo! Ništa od
navedenog nije bilo teško uraditi, samo vi to niste željeli. A upravo navedena
pitanja su ono što Evropska komisija traži od bh. vlasti da ispune kako bi
dobile kandidatski status za članstvo u EU.

Ovo je, reče Dodik, bilo
komplikovano i teško za ispuniti. Ali će, ipak, Dodik kazati kako očekuje
kandidatski status za BiH.

Dajte nam kandidatski, a
mi nećemo raditi ništa

Pa, kad ga Bosna i
Hercegovina ne dobije, onda će biti paljba po evropskim zvaničnicima, kako oni
puno traže od naših vlasti i stavljaju pred njih nemoguće uslove. A, gospoda
nije sposobna da usvoji ni zakon o javnom okupljanju.

Dakle, potpuno je jasan odnos
državne vlasti, pogotovo ovih koji tvrde da je teško ispuniti gore navede
zahtjeve. Cilj je pričati kako su uslovi teški, po sastancima tražiti
kandidatski status na “lijepe oči” iako su svjesni činjenice da ga neće dobiti,
a Bosni i Hercegovini se predstavljati kao predvodnici nekih evropskih
integracija.

Stranke koje ne žele
reformisati zakone o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u, ne žele da u
ovoj državi zavlada vladavina prava.

Za one koji ne znaju, ove
zakone u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH su oborili delegati SNSD-a i
HDZ-a. Oni koji ne žele da u zemlji zavlada vladavina prava nemaju ništa
zajedničko s evropskim vrijednostima i svaka njihova priča o tome kako oni žele
vidjeti BiH u Uniji pada u vodu.   

Ne može se gospodo, očekivati
kandidatski stuatus, a bježati od toga da se vanjska politika uskladi s
vanjskom politikom Evropske unije. Čak je i jedna Mađarska osudila agresiju
Rusije na Ukrajinu, i valjda je to jasan pokazatelj da neće biti kandidatskog statusa
za Bosnu i Hercegovinu dok god u političkom životu participiraju političari
koji su trenutno na sceni.

Dakle, najveći gubitnici su
građani ove zemlje, koje su vlasti godinama varale da su im cilj evropske
integracije, a onda u jednom danu poobarale zakone koji su nužni na tom putu.

Najveći gubitnici su građani
koji u toku ekonomske krize nisu dobili nikakav potez vlasti koji bi anulirao
udar na građane. Gotovo da nema zemlje koja nije povukla neke konkretne mjere,
ako ništa smanjila ili ukinula akcize na gorivo. U Bosni i Hercegovini ni tu
mjeru nisu željeli uvesti, jer su strahovali da će se nešto od silnog novca iz
budžeta vratiti građanima.

A novca u budžetima kao u
priči…

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije