U posljednjih osam godina
poslodavci i radnici u Federaciji BiH traže da se izmjene zakoni o doprinosima
i porezu na dohodak, s obzirom da su aktuelni zakoni doveli do toga da
poslodavac za platu od 1.000 KM mora izdvojiti 1.700 KM jer na pomenuti iznos 700
KM ide državi po osnovu raznih izdvajanja. Na ovako poguban namet po poslodavce
i radnike godinama su upozoravali brojni ekonomisti u BiH, ali federalna Vlada
nikada nije željela napraviti zakone koji će biti prihvatljivi svima. Do
kvalitetnih zakona se nije ni moglo doći s obzirom da je vlastima godinama bila
isključivo vodilja prikupljanje novca od direktnih poreza, a nikako
stimulisanje ukupne potrošnje građanstva kroz rast plata radnika u realnom
sektoru.
Površan i bahat pristup
Takav površan i bahat pristup
vlasti doveo je do odlaska brojnih radnika iz Bosne i Hercegovine, pa se sada
poslodavci sve više odlučuju za angažman stranih radnika zbog nedostatka kadra
u BiH.
I kada je u proljeće bilo
izvjesno da će u Federaciji BiH doći do promjene vlasti, poslodavci i
ekonomisti su ponovo krenuli u kampanju i aktivnije zagovaranje izmjene
fiskalnih zakona. U iste one izmjene koje su svojevremeno zagovarale i stranke
trojke dok su bile u opoziciji u FBiH. Međutim, tradicija je da se u BiH
političari za radnike bore samo dok su u opoziciji.
Udruženje poslodavaca FBiH je
predlagalo čak i privremeno zakonsko rješenje kojim bi se poslodavcima u ovom
entitetu omogućilo da podignu platu radnicima za iznos do 400 KM, a da na taj
povećani iznos uplate samo 11 posto doprinosa, a da budu oslobođeni ostalih
poreza.
Privremeno rješenje bi bilo
na snazi dok se ne usvoje novi fiskalni zakoni, ali je federalna vlast koju
čine SDP, Naša stranka, NiP, HDZ BiH i HDZ 1990 i to odbila.
Izgovor Vlade FBiH za
odbijanje privremenog rješenja početkom ljeta je bio zasnovan na tome da
izvršna vlast radi na pripremi seta fiskalnih zakona i da će oni ubrzo biti
usvojeni.
Iako su poslodavci
upozoravali da fiskalni zakoni trebaju biti usvojeni do početka augusta, te da
nije pametno ući u jesen bez usvojenih zakona, Vlada ih nije predložila prije
godišnjih odmora, te su predstavnici vlasti ljetos obećali da će to biti u
septembru.
Za srijedu, 27. septembra, je
zakazana tek 5. redovna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u ovom
mandatu, ali fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plati od 1.000 KM nema na
dnevnom redu.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku
politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH napominje da je Vlada tokom ljeta
najavila da će do septembra pripremiti i pustiti u parlamentarnu proceduru set
fiskalnih zakona.
“Koliko ja imam informacija
još nije usaglašen tekst samog zakona, niti konkretne cifre, niti su urađeni
finalni modeli projekcije primjene. Dakle, zakoni su daleko od procedure, i čak
sam skeptik da će to biti u oktobru ili novembru”, ističe za Buku Čavalić.
Vlasti razvlače procedure
dok radnici odlaze iz BiH
Pitali smo ga zbog čega je to
tako sve sporo, kada znamo koliko dugo poslovna zajednica, sindikati i
ekonomisti traže smanjenje nameta privredi.
“Neformalno se priča o tome
da su ovi fiskalni zakoni upali na tu vagu političke trgovine i da se opet sada
vežu za imenovanje sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine iz Federacije BiH.
Postupak koji nema dodirnih tačaka s fiskalnim zakonima, međutim, u političkih
okvirima se sve to veže jedno za drugo”, odgovara Čavalić.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario
Nenadić je u intervjuu za Buku početkom juna upozoravao koliko je važno da
se što hitnije reaguje sa novim zakonskim rješenjima.
“Da sada imamo usvojene zakone, 1.
januara naredne godine oni ne mogu biti u primjeni. To je ono što brine nas
poslodavce. Vlasti razvlače procedure usvajanja zakona, neodlučni su u tom
pravcu, a u međuvremenu se dešava veliki gubitak radne snage i dešavaju se
problemi koje će biti teško nadoknaditi čak i da ovaj zakon od ujutro bude u
primjeni. Zbog toga smo ponudili to ad hoc rješenje, kojim bi se omogućilo
poslodavcu da poveća platu radniku do 400 KM, a da se država odrekne dijela
doprinosa na uvećani iznos plate, i da se ovaj povećani iznos plate ne
opterećuje porezom na dohodak. To bi omogućilo da povećani iznos ide kao neto
primanje radniku, a da se bruto dio izostavi ili smanji. Time bi se barem
smanjio trend iseljavanja radnika, koji u potrazi za boljim standardom odlaze
iz zemlje. Mi imamo podatke Eurostata i agencija za statistiku da je od
posljednjeg popisa BiH napustilo 370.000 građana, što je strašan i nenadoknadiv
gubitak”, upozorenje je Nenadića koje nije niti zanimalo niti zabrinulo
vladajuću garnituru u Federaciji BiH.
Teško oboljeli čekaju
Vladu da ispoštuje Zakon
Čavalić konstatuje kako se
očekivalo da osim fiskalnih zakona na dnevnom redu predstojeće sjednice bude i rebalans budžeta, ali ni taj
dokument Vlada FBiH nije uputila u parlamentarnu proceduru.
“I u tom slučaju su
vjerovatno problemi unutar parlamentarne većine i to je bilo jasno na prošloj
sjednici kada je bila tačka koja se odnosila na rebalans, ali je neko od
predstavnika većine zatražio pauzu jer nisu usaglašeni stavovi u vezi
rebalansa. Međutim, rebalans može biti i na vanrednoj sjednici, tako da
teoretski može biti i do kraja mjeseca, ali čini se da se vladajuća većina još
nije međusobno usaglasila oko tog dokumenta”, govori nam Čavalić.
Kada je riječ o potrebi
usvajanja rebalansa budžeta, naš sagovornik kaže da postoje tri razloga zbog
kojih se treba donijeti ovaj dokument.
“Prvi razlog se tiče
amandmana s početka godine i potrebno je malo tehnički ispraviti te amandmane.
Naprimjer, pitanje besplatnih udžbenika u Federaciji BiH je riješeno kroz te
amandmane, ali tehnički je bilo nekih poteškoća u samoj realizaciji amandmana i
to treba ispraviti. Drugi razlog je da se pokušaju ispraviti ove nepravde prema
teško oboljelim, tu imamo i zahtjeve Centra civilnih inicijativa i brojnih udruženja
koja se bave teško oboljelim. Vidjet ćemo da li će to proći, to su one stvari
koje nisu bile ni predviđene da se rješavaju od Vlade u ovom rebalansu, ili ako
jesu, u vrlo minornom iznosu. Treći razlog je to što se očekuje 200 miliona ili
više prihoda i sada je pitanje kako te prihode preraspodijeliti dalje”,
podvlači Čavalić.