Više od dvije godine je prošlo od formiranja aktuelne Vlade Federacije BiH i povlačenja Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa iz parlamentarne procedure. Predstavnici izvršne vlasti tada su kazali da su zakon povukli na doradu. Iako je prošlo više od dvije godine, dorada zakona nije završena, a u međuvremenu brojna nezakonita imenovanja su prošla nekažnjeno.
Zabrinjava plan Ministarstva pravde FBiH
Sve ovo se dešava nakon što su predstavnici vlasti u FBiH najavili da će prekinuti praksu tolerisanja sukoba interesa.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, podsjeća da je formirana radna grupa koja je trebala izvršiti analizu prethodnog prijedloga zakona, te sačiniti nacrt novog.
“Međutim, to se još nije desilo. Mi smo dobili informacije da oni i dalje rade na tome, ali posebno zabrinjava da je plan i prijedlog Ministarstva pravde FBiH da taj novi zakon o sukobu interesa bude primjenjivan samo za nosioce javnih funkcija na nivou Federacije. Ne bi se, dakle, kao postojeći zakon odnosio i na funkcionere na nivou kantona, općina i gradova. To može predstavljati ogroman problem i napraviti jedan dodatni haos u cijelom našem sistemu sprečavanja sukoba interesa, jer će onda ostati da svaki kanton posebno usvaja zakone koji će se odnositi na funkcionere na nižem nivou i može se desiti da neki kantoni to uopšte ne budu usvajali i da imamo potpuno različitu praksu i pravila, te da se ne bi mogla utvrđivati nespojivost funkcija u odnosu na različite nivoe i slično”, objašnjava za Buku Korajlić.
Konstatuje kako je ovo vrlo štetna inicijativa Ministarstva pravde FBiH.
“Oni se pozivaju na neke ustavne nadležnosti Federacije, što ne stoji. Do sada smo sukob interesa imali regulisan na nivou Federacije i odnosilo se na sve nivoe vlasti. To što nije bilo tijela da primjenjuje zakon, otkako je tu nadležnost izgubila Centralna izborna komisija, to je već neka druga priča. Mi imamo sada državni Zakon o sukobu interesa koji ima propisane nespojivosti na druge nivoe vlasti. Međutim, mi sada ne znamo u kojem bi tačno smjeru išla ova inicijativa Ministarstva pravde FBiH i da li bi se to odnosilo na nespojivost na druge nivoe. Kada se usvajao zakon u Kantonu Sarajevo, tada smo imali situaciju gdje je bilo pitanje da li može Ured Kantona Sarajevo utvrđivati nespojivosti u odnosu na više nivoe vlasti. Mi smo upozoravali od početka, kada je Kanton Sarajevo usvajao ovaj zakon, da ova praksa, tzv. kantonizacije propisa, može dovesti do jednog haosa neusaglašenosti propisa i jedne potpune nesigurnosti u smislu toga koja se pravila i za koga odnose i ko je za koga nadležan”, ističe naša sagovornica.
HDZ pokušava nadležnost spustiti kantonima
Napominje kao je TIBiH savjetovao od početka da, ako već ne možemo imati jedinstven propis na nivou cijele Bosne i Hercegovine, da onda to bude na nivou entiteta i da se odnosi na sve niže nivoe.
“Međutim, mi imamo konstantnu politiku HDZ-a BiH, a federalni ministar pravde dolazi iz te političke stranke, gdje se pokušava osporiti nadležnost Federacije za sve ono što oni žele da ostave kantonima kako bi imali veću kontrolu nad time kako se i na koga zakoni primjenjuju”, naglašava Korajlić.
Mnoga sporna imenovanja su se desila u ove dvije godine vladavine stranaka SDP BiH, Naše stranke, NiP-a, Snage naroda, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Transparency se za određene procese obraćao i Etičkoj komisiji Parlamenta FBiH. Međutim, nije bilo konkretnih rezultata. Našu sagovornicu smo pitali kakva je korist od ove komisije i da li tijelo za odlučivanje o sukobu interesa treba biti drugačije koncipirano, nezavisno od politike?
“To je svakako jedan standard i preporuka, da imamo nezavisnu instituciju, koja će biti profesionalizovana, a ne na nekoj ad hoc osnovi kao što to sada imamo na nivou BiH ili na nekim drugim nivoima. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa treba da ima nezavisne ljude i sposobne stručnjake sa potpunom autonomijom da djeluju i utvrđuju sukob interesa nosilaca javnih funkcija. Međutim, mi konstantno imamo taj pokušaj da se prave neka hibridna tijela kako bi se mogla držati kontrola nad njima i kako bi se osigurala pristrasnost i neefikasnost u odlučivanju. S druge strane, s obzirom da u Federaciji BiH nije utvrđeno tijelo za odlučivanje o sukobu interesa, a imali smo sporna imenovanja osoba koje su u nespojivim funkcijama i gdje se nije vodilo računa o tome šta postojeći zakon propisuje, pokušavali smo apelovati na druge institucije uključujući i etičke komisije i druga tijela, kao i one koji su, zapravo, bili nadležni i provodili proces imenovanja”, podvlači Korajlić.
Time su, dodaje, tražili da se utvrdi zbog čega se važeće odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa FBiH ne uzimaju u obzir.
“Tu smo imali i situacije tipa porodice Isak, gdje se dešavalo da firma koja je u njihovom vlasništvu sklapa ugovore s javnim organima iako je to protivno zakonu. I nije samo taj slučaj, bilo ih je više, ali u svim tim situacijama, niti onaj organ koji raspisuje nabavku vodi računa da li nabavlja od firme ili osobe koja je u sukobu interesa, niti se tijela nadležna za imenovanja rukovode uopšte time da li postoji sukob interesa. Svi se “vade” na to da nema ko da utvrdi sukob interesa, pa to valjda podrazumijeva da mogu da rade šta žele. Zbog toga je jako bitno da dobijemo što prije novi zakon i da on zaista predvidi sve ove situacije koje smo vidjeli kao sporne u prethodnom periodu, da se ne ostavi ponovo prostor za različita tumačenja ili za potencijalni utjecaj na tijelo koje bi bilo nadležno za njegovu provedbu”, govori Korajlić.
Vlast ne želi uvođenje reda
U prethodne dvije godine predstavnici federalne Vlade nikako ne spominju zakon o sukobu interesa, dok su se istovremeno hvalili formiranjem posebnog odjela federalnog Tužilaštva, tzv. POSKOK-a. Postavlja se pitanje je li se pričom o POSKOK-u zakon o sukobu interesa pokušao gurnuti u zaborav?
“Na taj tzv. POSKOK se čekalo više od deset godina, još 2014. godine je usvojen zakon po kojem je trebao biti formiran. Kakve će rezultate imati, to ćemo vidjeti. A zakon o sukobu interesa niko od predstavnika vlasti ne pominje zato što im tako odgovara. Ne žele, jednostavno, da se uvede red. Imamo naš registar funkcionera koji pokazuje zastrašujuće podatke vezano za osobe koje obavljaju višestruke funkcije. Tokom prošle godine smo imali više od 200 funkcionera koji su imali višestruke funkcije u različitim organima, neke od njih su nespojive po zakonu, neke nisu, ali svakako je indikativno na koji način se vrše imenovanja. Sve ove godine mi nemamo tijelo u Federaciji koje će voditi računa o tome, koje će moći izreći bilo kakve sankcije ili barem naložiti da se osoba razriješi s određene funkcije. Svima je to, zapravo, u interesu i zbog toga niko iz vlasti taj zakon i ne spominje. O ovom zakonu pričaju samo mediji i nevladin sektor”, zaključuje Korajlić.