Dok cijene hrane, kirije i režija rastu iz mjeseca u mjesec, većina građana Bosne i Hercegovine zarobljena je u začaranom krugu niskih plata i previsokih troškova. Zvanične statistike skrivaju pravu stvarnost, a u svakodnevici, od prodavnica do apoteka i benzinskih pumpi, građani svakodnevno osjete razliku između statistike i stvarnog života. Prosječna plata ne pokriva ni osnovne potrebe četvoročlane porodice, dok sindikati upozoravaju da je dostojanstven život u BiH postao luksuz za odabrane.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković poručio je u Buka podcastu da su radnici u Republici Srpskoj i dalje u teškom položaju, i da njihova primanja nisu ni približno dovoljna za pristojan život.
POGLEDAJTE VIDEO:
https://www.facebook.com/reel/515380451632133
Prema podacima Saveza sindikata, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u maju iznosila je oko 3.700 KM. Prosječna plata u Srpskoj je oko 1.450 KM. Dakle, radnik da bi živio, ne da bi preživljavao, mora imati bar 2.800 maraka.
“To je iznos koji pokriva potrošačku korpu za dakle, minimalni minimum za život. Radnik treba da može da živi, a ne samo da preživljava. Ta plata mora omogućiti ličnu egzistenciju i osnovne potrebe, ali i da porodica može da ide na ljetovanje, zimovanje, da ne razmišlja stalno o tome kako će obezbijediti školski pribor, obuću ili hranu”, objašnjava Stanković.
On naglašava da je ovo neophodan minimum bez kojeg nema sigurnosti za radnike i njihove porodice.
“Moramo prestati da pričamo o minimalnim platama. Vrijeme je da obezbijedimo pristojne plate koje zaista omogućavaju kvalitetan život”, kaže Stanković.
Kolika bi zapravo trebala biti plata da porodica u BiH može živjeti bez stresa od prvog do prvog? I šta podrazumijevamo pod “pristojnim životom”? Pitali smo i čitatelje Buke – njihove odgovore i iskustva donosimo u nastavku.
Mnogi komentari ukazuju na to da bi političari, ako bi primali plaće kao prosječni građani, možda počeli ozbiljnije razmišljati o rješenju problema. Neki od komentara koje smo dobili jasno to pokazuju:
“Bili bismo zadovoljni kada bi političari imali platu kao i oni koji ih biraju!!! Tada bi možda počeli da rade i razmišljaju o iznalaženju rješenja iz lošeg stanja.”
“Četveročlanoj porodici za život u gradu dostojan čovjeka potrebne su dvije plate od 2500,00 KM, s tim da imaju riješeno stambeno pitanje.”
“Platom političara i svim beneficijama nasih političara! Moze i plata parlamentaraca!!”
“Za jednu osobu 3000 KM neto sa riješenim stambenim pitanjem, a 3500-4000 za četveročlanu porodicu koja ima svoju kuću bez kredita i dugova.”
“Sindikalna potrošačka korpa za 9. mjesec tekuće godine je oko 2700,00 KM, plata na osnovu ovoga bi trebala biti oko 4000,00 KM. Ali to je za nas smiješno jer se sindikalci ‘bore’ da izguraju minimalac od 1050,00 KM.”
“Minimalna mjesečna neto plata poslije oporezivanja = 1500 KM u odnosu na cijene roba i usluga. Za jednu osobu 3000 KM neto sa riješenim stambenim pitanjem.”
“Platom ministra bi mi baš odgovaralo. 5000 KM bi bilo sasvim dovoljno za pristojan život, s obzirom na cijene.”
Prema podacima i analizama sindikata za maj 2025. godine, životni troškovi u Federaciji BiH znatno premašuju one u Republici Srpskoj. Sindikalna potrošačka korpa u FBiH iznosi oko 3.178 KM, dok je u RS manja i iznosi približno 2.738 KM. Istovremeno, prosječne plate su približno iste — oko 1.565 KM u FBiH (prema podacima za mart) i 1.549 KM u RS (za maj).
Sindikalni izvještaji ukazuju da prosječna plata u RS pokriva oko 56,58% sindikalne potrošačke korpe, dok u Federaciji ta pokrivenost iznosi oko 49,24%. Minimalna plata u FBiH od 1.000 KM prema tim podacima može pokriti tek oko 31% potrošačke korpe.
Poredeći strukturu potrošačke korpe, sindikalni podaci pokazuju znatne razlike u učešću pojedinih kategorija. U FBiH, najveći udio otpada na prehranu (44,95%), zatim na odjeću i obuću (11,33%), te obrazovanje i kulturu (10,07%). U RS, prema dostupnim podacima sindikata, prehrana zauzima sličan udio (45,91%), ali znatno veći udio imaju stanovanje i komunalije (24,39%) i prevoz (8,29%), dok su obrazovanje, higijena i kultura procentualno manje zastupljeni nego u FBiH.
