Stanje u javnim preduzećima i upravi Republike Srpske dostiglo je kritičnu tačku, gdje nezadovoljstvo među zaposlenima prelazi granice strpljenja. Medicinari, policajci, radnici u šumama, termoelektranama u Ugljeviku i Gacku, Elektroprivredi Republike Srpske – svi oni suočavaju se s neostvarenom nadom u povećanje plata, dok se mnogima ne uplaćuju ni doprinosi.
Sindikalna reakcija: Zajedno protiv nepoštovanja prava
Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, u decembru je oštro kritikovao Vladu zbog nepoštovanja zakonskih procedura u vezi s usklađivanjem plata i pregovaračkim procesima sa sindikatima. Tada je najavio da će sindikati iz različitih sektora – policije, zdravstva, pravosuđa i drugih – poduzeti konkretne korake kako bi skrenuli pažnju na nezadovoljstvo radnika. „Svi sindikati su nezadovoljni, svi su ogorčeni. Zajedno ćemo sigurno pokrenuti sindikalne akcije na proljeće koje će donijeti boljitak svim radnicima Republike Srpske“, poručio je Marić.
Zahtjevi medicinskih radnika: Povećanje cijene rada i bolji uslovi
Reprezentativni sindikati u zdravstvu Republike Srpske zahtijevaju povećanje cijene rada sa 159,50 KM na 200 KM, upozoravajući na alarmantno stanje u sektoru. Protestska okupljanja medicinskih radnika održana su prošle sedmice u Trebinju i Istočnom Sarajevu, gdje su jasno ponovljeni njihovi zahtjevi: povećanje cijene rada, zaustavljanje odlaska kadrova, te poboljšanje uslova rada.
Ako ne dobiju odgovore na svoje zahtjeve, sindikati najavljuju mogućnost radikalnijih mjera. Ovaj zaključak potpisali su predstavnici četiri sindikata: Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS, Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, Strukovnog sindikata doktora medicine RS i Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
Građanska tišina u BiH: Dok susjedi podižu glas, BiH šuti
Dok sindikati u Bosni i Hercegovini najavljuju borbu za bolje plate, građani ostaju nijemi posmatrači. U isto vrijeme, susjedne zemlje poput Srbije i Hrvatske pokazuju odlučnost – Srbija svakodnevno protestuje, a u obje zemlje za sutra je najavljen masovni bojkot trgovina zbog nekontrolisanog rasta cijena. U BiH, međutim, politička elita, zarobljena u korupciji i organizovanom kriminalu, koristi državne institucije za lične interese, dok potrebe naroda ostaju zanemarene. Cijene osnovnih životnih namirnica i energenata nezaustavljivo rastu, a nova poskupljenja koja nam tek dolaze u 2025. dodatno prijete standardu građana.
Sociološka analiza: Pasivnost kao normalizovana pojava
Sociologinja Mirjana Čeko objašnjava da narod u BiH već dugo živi na ivici egzistencije. Umjesto da se pobuni, on se prilagođava, ćuti i trpi. Zašto? Zato što su decenijama sistematski učeni da protest ne donosi promjenu, već samo donosi probleme. Strah od gubitka posla, odmazde ili uvjerenje da se ništa ne može promijeniti stvorili su društvo u kojem je pasivnost postala normalizovana.
Međutim, pasivnost ne znači odsustvo nezadovoljstva, jasna je Čeko: “Naprotiv, nezadovoljstvo je ogromno, ali se ne manifestuje na ulicama. Umesto toga, povlači se u privatne razgovore, kafiće ili odlazak u inostranstvo. Hoće li se to nezadovoljstvo manifestovati u masovnim protestima? Možda ne odmah, ali jednom sigurno hoće, jer nijedan sistem nije neuništiv kada više nema koga da tlači. Pitanje je samo hoće li ljudi svoju pobunu prenijeti u druge zemlje ili će odlučiti da se pobune unutar granica svoje domovine”.
Medijska propaganda i politička inertnost: Zašto je teško ostvariti promjene?
Sociolog Sead Pašić povezuje pasivnost građana sa snažnom medijskom propagandom koja je tokom poslednjih 30 godina omogućila vladajućim strukturama da neometano prave štetu i bogate se, uvjeravajući narod da živi u „najboljem od svih mogućih svjetova“. Prema Pašiću, ovdašnji političari i „intelektualne elite“ ne shvataju ozbiljno stvarne potrebe građana, a u zemlji je razvijen sistem koji sprječava bilo kakvu ozbiljnu kritiku.
“Naša javnost je politički anestetizirana, a društveno eutanizirana”, zaključuje Pašić, upozoravajući da je društveno tkivo u BiH uništeno i da su potrebni izuzetni napori da se obnovi.