CIK BiH je utvrdila, kontrolom dosad pristiglih podataka opštinskih izbornih komisija, da je u ukupnom broju nevažećih glasačkih listića značajan broj onih neoznačenih odnosno praznih listića
Kako je na pres-konferenciji u Sarajevu navela predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić, kod izbora hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH od ukupno 6,88 posto nevažećih listića neoznačenih je 3,92 posto, a ostalih nevažećih listića je 2,96 posto.
Kod izbora srpskog člana Predsjedništva BiH od 9,44 posto nevažećih glasačkih listića neoznačenih je 7,04 posto, a ostalih nevažećih 2,40 posto.
Također, kada je riječ o izboru predsjednika i potpredsjednika RS-a, od 6,23 posto nevažećih listića neoznačenih je 4,17 posto, a ostalih nevažećih 2,06 posto.
“Ovo nama daje pretpostavke da se ovdje može govoriti i o svojevrsnom bojkotu birača, povezanom s određenim diskriminirajućim odredbama u izbornom zakonu” rekla je Hadžiabdić, istaknuvši kako će Centralna Komisija izvršiti provjere ovih podataka opštinskih komisija. Ona je istakla da će se svakom glasačkom mestu biti posvećeno dovoljno pažnje. Ukoliko bude utvrđena tolika razlika u glasovima na tom području biće raspisani novi izbori sa istim listama i kandidatima.
„Što se tiče objašnjenja Centralne izborne komisije da je u pitanju bojkot građana smatram ga nevjerodostojnim jer ne mislim da su građani toliko osvješćeni i senzibilizirani za pitanje nacionalnih manjina” kaže Tanja Topić za BUKU. Prema njenom mišljenju se “građani BiH nisu posebno očitovali ni kada je donesena presuda Suda u Štrasburu u slučaju Sejdić-Finci a kamoli da građani sad praznim listićima pokazuju svoj bojkot u vezi sa ovim pitanjem”
Broje se nevažeći listići
Na izborima za članove Predsjedništva BiH u oba entiteta bilo je ukupno više od 129.000 nevažećih glasova, što je, otprilike broj stanovnika u gradu veličine Zenice, pišu banjalučki mediji.
Prema preliminarnim rezultatima CIK BiH, u RS je bilo 59.286 za srpskog člana Predsedništva BiH, dok je u FBiH, u trci za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva evidentirano 69.935 nevažećih glasova ili 6,8 odsto.
Teoretski, da je broj nevažećih listića bio manji to bi čak moglo da utiče na izbor srpskog i bošnjačkog člana Predsedništva BiH. Naime, razlika između Nebojše Radmanovića i Mladena Ivanića je oko tri odsto, dok je Bakir Izetbegović pobjegao Fahrudinu Radončiću za oko četiri odsto glasova.
“Ove izbore upravo karakteriše veliki broj nevažećih listića”, kaže politikolog Enes Osmančević iz Tuzle za BUKU i dodaje kako to „implicira kako bi moglo biti riječi o izbornoj prevari odnosno krađi“
„To je jedna vrlo opasna stvar i ova informacija bi trebala da zabrine svakog ozbiljnog i dobronamjernog građanina u ovoj zemlji“ kaže Osmančević za BUKU
“Ovoliki broj nevažećih listića otvara u najmanju ruku nekoliko nelogičnosti“ dodaje Tanja Topić.
„ Jedna od tih nelogičnosti jeste kako to da toliko broj nevažećih listića nije bio i na ostalim izbornim listama. Samo se na jednoj listi pojavio toliki broj nevažećih listića. Na svim ostalim izbornim listama nema tolikog broja nevažećih listića“ kaže Topićeva za BUKU.
„Nevažeći listići igraju ulogu ukoliko je tijesan rezultat i ako oni mogu bitno uticati odnosno uticati na ishod rezultata“dodaje ona
Iz Centralne izborne komisije nam je potvrđeno kako je u toku provjera nevažećih glasačkih listića.
Plan Centralne izborne komisije je da se, nakon što joj sav materijal s redovnih biračkih mjesta pristigne što se očekuje za pet dana, izvrši provjera biračkih mjesta s većim brojem nevažećih listića kako bi se uvjerili da se radi o praznim listićima.
CIK je odlučilo izvršiti i uvid u zapisnike o radu biračkih odbora sa svih biračkih mjesta, te će se posebno fokusirati na navode promatrača u vezi s neregularnostima kod brojanja.
Irena Hadžiabdić je objasnila da rezultati izbora trebaju biti utvrđeni i objavljeni za dvije sedmice od dana izbora, nakon čega će početi period za eventualne zahtjeve političkih subjekata za ponovnim brojanjem.
„Kada procenat nevažećih glasova pređe tri ili četiri posto mi dižemo obrave – to postaje upitno. A ako je procenat daleko veći, onda smo ozbiljno zabrinuti“, rekao je Din Everts, šef posmatračke misije OESC-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava. Iz OHR-a u ovom trenutku nema komentara dok zvanične institucije BiH ne sprovedu svoje redovne procedure.