Novo saopćenje Federalnog ministarstva trgovine, prema kojem je uvođenje neradne nedjelje navodno rezultiralo rastom maloprodajnog prometa i velikom podrškom građana, naišlo je na brojne reakcije i kritike javnosti i privrednika. Šta je rješenje?
Je li neradna nedjelja rezultirala uspjehom?
Beširović: Ono što smo ispitivali je da li je bilo drastičnog pada zaposlenosti – nije bilo drastičnog, ali je pad evidentiran u svim sektorima, ne samo u sektoru trgovine. Želim da vjerujem zvaničnim podacima institucija.
Pivić: Bitniji parametar od prometa je broj artikala po računu, prosječna potrošnja po računu to su najvažniji podaci za trgovce da izračunaju je li nešto profitabilno ili ne. Imamo efekat inflacije koji u ovim podacima nije spomenut. Trebamo biti svjesni da ovaj zakon uzrokuje da imamo mjesec i po dana u toku godine manje radnih dana, implikacija toga govori da automatski dolazi do smanjenja prometa. S druge strane, efekat koji se dešava kod trgovaca jeste da je pad efektivne prodaje od 15 do 22 posto. To je rezultat jer imate manji broj dana za prometovanje. Nedjelja se ne može kompezirati drugim danima. Primjer KS – turistička destinacija, ne možete kompezirati promet tih ljudi koji nedjeljom dolaze u Sarajevo jer drugi dan neće doći jer je radni. Jednom neradnom nedjeljom ukidate dvije smjene zbog čega poslodavci imaju potrebu za manjim brojem radnika i došlo je do otpuštanja radnika. Poslodavci koji su davali slobodan dan radnicima prije ove neradne nedjelje taj dan su birali tokom sedmice radni kako bi riješili administrativne obaveze. Sada moraju uzeti godišnji da bi to uradili.