Foto: Ilustracija
Narodna
skupština Republike Srpske na Osmoj posebnoj sjednici usvojila Zakon o
neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – po hitnom postupku
– prijedlog predsjednika Republike, narodnih poslanika i Vlade Republike
Srpske, uz prihvaćen amandman Kluba poslanika SDS.
Narodna
skupština Republika Srpska zahtijeva da se, u okviru 14 prioriteta
ispostavljenih od EU, prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme
Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija i da se u okviru te reforme
usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Osim pitanja reforme Ustavnog suda BiH
prioritet, kako je zaključeno, treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a.
Skupština
je i zadužila Vladu RS da joj podnese prijedlog zakona o dopuni Krivičnog
zakonika Republike Srpske, kojim će biti propisano posebno krivično djelo
postupanja suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine.
Ova odluka
uticaće na sve građane Republike Srspke u smislu da će im biti otežano
ostvarivanje njihovih prava.
Politička analitičarka Tanja Topić
smatra da se Republika Srpska trenutno nalazi u izolaciji, kao i da je ovaj
potez Narodne skupštine RS drastičan.
“Međutim,
čini mi se da gledamo reprizu sage iz aprila 2016. godine. Nije naodmet na ovom
mjestu podsjetiti na identičnu inicijativu od prije sedam godina kada je
postavljen rok za usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, a tražen je odlazak
stranih sudija i onemogućavanje preglasavanja, i tada su najviši zvaničnici RS,
njeni predstavnici u institucijama BiH i lideri najjačih poliitčkih partija iz
Republike Srpske poptisali zajedničku izjavu kao odgovor na odluku Ustavnog
suda BiH, kojom su odredbe Zakona o praznicima proglašene neustavnim.
Parlamentu BiH postavljen je rok od 4 mjeseca da usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH.
Sedam godina kasnije stojimo u mjestu, zahtjevi su identični. Istina zajednička izjava je pretočena u
Zakon, čime je izvršen udar na ustavnopravni poredak države”, rekla je za BUKU
Tanja Topić.
Ona
napominje da je država Bosna i Hercegovina pod udarom i njen ustavni poredak je
uzdrman.
“Ovo je
drugačije stanje jer je niža instanca preuzela ovlašćenja koja nema prema
Ustavu BiH, dakle Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakon kojim
uređuje poziciju Ustavnog suda BiH, a za to nema nadležnost. Ako ovaj zakon
zaživi onda je on početak kraja države BiH, i vodi ka njenom raspadu. Sve
izjave da je to civilizovano (jednostrano) rješavanje problema su obične
floskule, a da se pri tome nije propitala sopstvena uloga u kreiranju novog
političkog, a i ustavnog haosa, koji, kao što vidimo traje najmanje zadnjih
sedam godina. Cinizam je zaklinjanje u Dejton i njegovo istovremeno
rušenje. Nalazimo je u ozbiljnom
logičkom raskoraku”, pojašnjava Topić.
Osim
pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet, kako je zaključeno, treba da bude
riješeno i pitanje zatvaranja OHR-a. Narodna skupština Republike Srpske traži
od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o
rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ne riješi i pitanje zakona
o Ustavnom sudu BiH.
Tanja Topić
kaže da u ovoj situaciji evropskog puta jednostavno nema.
“Postoji
jedna velika iluzija i šarena laža da su nove-stare političke snage vjesnici
političkog zaokreta i nosioci reformskog i evropskog zamaha. Šta je to ispunjeno
od 14 prioriteta? Za ispunjavanje jednog ovdašnjim političkim quasi elitama
bile su potrebne 3 godine, nastave li ovim tempom eto nas na pragu EU za 50
godina. To je još možda i optimističniji pogled na naš evropski put.
Ucjenjivanje putem reformi u EU integraciju postaje smiješno u ovim uslovima i uz
ovakvo ponašanje političara na vlasti. Odnos prema Evropskoj uniji najbolje je
ilustrovati kroz poklonjeni kandidatski status, jedan od uslova za dobijanje
ovog statusa bio je stvaranje ambijenta za slobodne profesionalne medije i
novinare. To su ovdašnji vlastodršci razumjeli tako što su krenuli u obračun sa
novinarima i medijima koji ih kritikuju rekriminalizacijom klevete. Očito su
bitne perspektiva i razumijevanje kako demokratije tako i autoritarne vladavine”,
dodaje Topić.
Ona
napominje da se ova odluka tiče građana Republike Srpske ne samo u sferi politike.
“Šta sa
onima koji imaju neriješenu situaciju prema Ustavnom sudu BiH. Evropska
konvencija ima primat u odnosu na sve ostale zakone, znači li ova odluka njenu
suspenziju? Ustav BiH obuhvata čitavu lepezu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ova odluka poštivanje ljudskih prava ozbiljno dovodi u pitanje. Ali je
istovremeno ilustracija odnosa vlasti prema ljudskim pravima, za nju su ona
izmišljotina mrskog zapada, nešto što ih posebno iritira i što treba izbrisati
iz političkog i javnog, ali i pravnog prostora”, ističe Tanja Topić.
Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke,
kaže da već nekoliko dana pokušava da sagleda potencijalne posljedice i nije
siguran da li je sposoban.
“Ovo je,
zapravo, toliko veliki udar na funkcionisanje Sistema kakav poznajemo, da svaki
dan uviđam nove moguće posljedice, prepreke i problem. Mislim da vodi velikoj
nesigurnosti za građane koji žele da štite i ostvaruju svoja prava u RS i BiH.
Ispada da političari donose odluke o blokadi države dok se sami ne dogovore,
ali tek nakon što su fotelje podijeljene i što su svi stranački kadrovi
namireni”, rekao je za BUKU Jokić. On dodaje da se još uvijek ne zna kako će
ova odluka u praksi izgledati, ali je sigurno da će zaštita ljudskih prava
građana RS biti otežana.
Jokić
ističe da ovo utiče na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i da je on poljuljan.
“Ustavni
poredak u BiH je već nekoliko godina hronično poljuljan, samo se strane sa kojih
se destabilizuje mijenjaju. Država u kojoj se prepiru Ustavni sud i jedan od
parlamenata je duboko destabilizovana država”, pojašnjava.
Kao jedinu
pozitivnu stvar u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo Jokić vidi poziv da se
urade određene reforme, odnosno da je dogovor o tim reformama nešto čemu bi svi
trebali da težimo.
“Ali način
na koji je to urađeno, stvaranjem krize, a nakon što je dio kolača vlasti stavljen
u tanjir, to je ono što baca sjenu na čitav proces. Put BiH ka EU je
apstrakcija i to je samo floskula kojom nas ohrabruju. Ako je to zaista put, mi
spavamo u jarku kraj puta već više od dvije decenije. Zato kažem da je
pozitivno da se pitanja od ključne važnosti za BiH rješavaju dogovorom, ali
nikako ovako uslovljeno i isforsirano stvaranjem ovolike krize”, ističe naš
sagovornik.
Na pitanje
kako komentariše činjenicu da će kršenje odluke o nepoštovanju Ustavbog suda BiH
biti krivično gonjeno Jokić kaže da su političari već u nekoliko navrata
pokazali da za njih krivično zakonodavstvo predstavlja sredstvo prijetnje
građanima da slušaju i ne smetaju vladarima.
“Stručna
javnost je dokazala da ili nije stručna ili nije javnost, jer već predugo ćuti
i pušta da propadamo sve dublje. Krivični zakonik je bio zamišljen kao veliki i
važan korak naprijed u oblasti krivičnog zakonodavstva, a ispostavilo se da je
politička igraonica i fontana želja. Posebna tragedija je što kada pričam o
političarima u ovom kontekstu, ne mislim na zakonodavnu vlast, iako formalno
oni usvajaju izmjene KZ-a. No svi smo svjedoci obesmišljenosti NSRS i njene
funkcije protočnog bojlera za ideje izvršne vlast, (koja opet jednako sprovodi
ideje rukovodstva vladajuće partije”, zaključuje Jokić.