To nije ni čudno ako znamo da je samo prošle godine, prema
podacima Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine, našu državu napustilo
170.000 stanovnika! I ako znamo da bi ove godine tra brojka mogla doseći čak 350.000
ljudi, što je procjena Saveza samostalnih sindikata BiH.
Zbog takve situacije domaći poslodavci su se i odlučili da
radnu snagu potraže u zemljama poput Bangladeša, Nepala, Indije…
Na ovaj korak među prvima se odlučila zvornička firma
Invest-Jokić, koja je krajem avgusta 2018.
godine na gradilište u Višegradu dovela 10 radnika iz Bangladeša, o čemu
je Buka i pisala.
Na ovaj korak su se, prije pune četiri godine, odlučili jer
na domaćem tržištu nisu našli radnu snagu – na oglase se niko nije javljao, a
na biroima za zapošljavanje nije bilo adekvatne, kvalifikovane radne snage –
tesara, zidara i armirača.
Ubrzo su im se počeli obraćali iz drugih građevinskih firmi
kako bi se raspitali za proceduru i neophodne korake za zapošljavanje stranaca.
Poslodavci u oba entiteta su u više navrata tražili od nadležnih institucija da
se olakša procedura zapošljavanja stranih državljana u BiH da bi u junu ove godine
Narodna skupština Republike Srpske po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o
zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, prema kojima će
stranci u Srpskoj imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a
nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučivati da li su ispunjeni svi
uslovi za dobijanje radne dozvole.
Sada se na domaće tržište, kako je izjavio Saša Trivić predsjednik
Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske očekuje dolazak radnika iz
Bangladeša, Indije i Nepala.
On je naglasio da će domaće kompanije na ovaj način imati
priliku i da ispitaju tržište i da nauče kako da rade sa stranom radnom snagom.
Trivić je naveo da je ranijim zahtjevom Srpska tražila 600
radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, što je malo s obzirom na potrebe
domaćeg tržišta.
“Zavod za zapošljavanje povećao je kvotu radnih dozvola
za 2022. godinu na 1.400, a na godišnjem nivou bilo bi potrebno još 400 radnih
dozvola”, dodao je Trivić.
Dobro je da nam
dolazi strana radna snaga
Ekonomista Admir Čavalić ističe da dolazak inostrane
radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati takvim, već prije
svega rezultat globalizacijskih procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg
tržišta rada i slično.
Kaže i da u Bosnu i Hercegovinu, u odnosu na susjednu
Hrvatsku, dolazi zanemariv broj inostranih radnika. Sa jedne strane, ovo je
rezultat niske stope ekonomskog rasta i nerazvijene ekonomije, dok sa druge
strane postoji niz barijera, od niskih kvota za radne dozvole, do nekih drugih
proceduralnih razloga, ali i samog poslovnog okruženja koje je destimulirajuće
za rad – kako za domaćeg, tako i za inostranog radnika.
“Dobro je da nam dolazi strana radna snaga, naročito ako su
spremni prihvatiti poslove koje naših radnici, opravdano, ne žele da obavljaju.
Visina nadnice i uslovi rada su veoma relativni u globalnoj ekonomiji – od
Sjeverne Amerike preko Evrop,e pa sve do Azije i Afrike – radnici se bore kako
bi unaprijedili svoj status, tako da migracije u tu svrhu ne treba da
iznenađuju. Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog
rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti
rada. Alternativa ovome je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali
domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja. Zbog
toga je ovo bolje rješenje. Zato i ne iznenađuje što poslodavci uglavnom
najglasnije lobiraju za lakše zapošljavanje stranaca”, izjavio je za BUKU
Čavalić.
PLANIRANA ZAPOŠLJAVANJA U 2022. GODINI
Inače u 2021. godini
poslodavci u republici Srpskoj su izrazili potrebu za zapošljavanjem 15.134
radnika. Poređenja radi u 2020. godini traženo je 13.196 radnika, pa se može
zaključiti da se tražnja koja se ogleda kroz prijavu potreba za radnicima u
2021. godini povećala za 1.938 ili za 14,7%.
Među poslodavcima koji su lani primali nove radnike, njih 40
odsto navelo je da su imali problema sa pronalaskom radne snage.
Najčešći razlozi zbog kojih su poslodavci imali poteškoća
prilikom zapošljavanja su nedostatak kadra sa traženim zanimanjem (66,4%),
nedostatak kadra s odgovarajućim radnim iskustvom (50,8%), nedostatak kadra sa
stručnim znanjem i vještinama potrebnim za radno mjesto (45,1%),
nezainteresovanost pojedinaca za rad na konkretnom radnom mjestu (38,9%),
nezadovoljstvo kandidata ponuđenom visinom plate (13,4%).
Od ukupnog broja poslodavaca koji su učestvovali u
istraživanju (1.100), 676 planira zapošljavati nove radnike u 2022. godini
(61,5%).
Sljedećih 20 zanimanja predstavljaju 71,5% ukupnih planova
zapošljavanja radnika u 2022. godini:
