Zasigurno će brojni roditelji u Bosni i Hercegovini razumijeti muke koje je Husić – Mehmedović podijelila sa javnošću u statusu na Facebook nalogu.
“Danas ponavljamo informatiku. Dijete rođeno 2012. godine, po svim definicijama “digital native”, plus godinu i po online nastave i online života, znači kada meni nešto “zašteka” na laptopu, on je osoba koju zovem upomoć. Ali ne lezi vraže. Danas trebamo savladati RAM i ROM, i shvatiti da “Interna memorija služi za prihvat ulaznih podataka, smještanje rezultata obrade, smještanje korisnikovih programa i dijela programa operativnog sistema”. Naravno, nakon interne, prelazimo na eksternu memoriju, gdje je par slajdova u jednako nejasnom tekstu posvećeno flopy disku! Ne šalim se. Ja ga nisam vidjela sigurno 20-ak godina. Naravno, oplače dijete, oplačem ja, onda zatvorimo prezentaciju i on nastavi programirati novu Roblox igricu, a ja opet zaključim da nema nade za naš obrazovni sistem. I znam šta govorim kada kažem – zaista nema nade!”, stoji u prvom dijelu njenog statusa.
Nakon ove konstatacije, Mehmedović – Husić se osvrće na iskustva u odgoju i obrazovanju kojja imaju njeni prijatelji koji djecu podižu u drugim zemljama. Tako, primjerice, prisjeća se razgovora sa prijateljicom koja joj je ispričala kako se u osnovnoj školi u Turskoj više ne uče pisana slova, a isto joj, kaže, naveo i prijatelj iz Kopenhagena.
“Kaže mi da danska djeca u školu nikako ne nose sveske, što će im sveske, sve rade na tabletu ili laptopu. Pa dobro kažem, kako vježbaju matematiku, npr. kako dijele šestocifrene brojeve sa trocifrenim ručno (jer to je gradivo kod nas u petom razredu), a on vjerovatno misli da sam potpuno prolupala, jer pobogu zašto bi to iko normalan radio ručno? No, ne brigajte brigu, kada dođe PISA istraživanje, danska djeca su funkcionalno pismena (bez pisanih slova) i znaju riješiti problem, a naša ne samo da su loša u tome, nego su još ubijena u pojam i mrze školu. Mi definitivno radimo stvari pogrešno, i da ponovim – nema nade da će biti bolje. I s tim ću završiti ovaj svakako predugi post. Moram se psihički pripremiti da iduće sedmice savladamo razliku između vakuole, citoplazme i mitohondrija, a pri tome ne znamo razliku između bukve i jele”, zaključila je nekadašnja ministrica visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.
Podsjetimo, prema rezultatima PISA istraživanja koji su objavljeni 2019. godine u BiH su zabilježeni poražavajući podaci: Svaki drugi učenik je funkcionalno nepismen.
