Neizvršavanje presuda Ustavnog suda je urušavanje države

No, i bez
ovoga Ustavni sud BiH se suočava s izazovom neizvršavanja odluka koje su
konačne i obavezujuće. Sve to utiče i na reputaciju države, ali i na pravnu
sigurnost.

U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u
Evropskoj uniji navedeno je 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti. Među njima je
i povećanje izvršenja presuda Ustavnog suda jer se mnoge odluke ne provode.

U periodu od 2018. godine do danas Ustavni sud Bosne i Hercegovine primio
je 125 Zahtjeva za ocjenu ustavnosti (“U” predmeti) nakon čega je Sud donio
odluke u većini predmeta. U istom periodu nije izvršeno ukupno pet odluka, a
devet odluka je izvršeno nakon što je Ustavni sud BiH umjesto zakonodavnog
tijela koje to nije učinilo, svojim rješenjima o neizvršenju stavio zakon ili
odredbu van snage.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kada su u pitanju „AP“ predmeti koji se odnose na apelacionu nadležnost
nisu izvršena 203 naloga ili rokovi za izvršenje još teku.

„Najveći broj naloga u AP predmetima (oko 80%) odnosi na kršenje prava na
suđenje u razumnom roku i naknadu nematerijalne štete, koji nalozi se u velikoj
mjeri izvršavaju“,  rečeno je za BUKU iz
Ustavnog suda BiH.

Tako je Sud doveden u situaciju da se ne izvršavaju njegove odluke, a da
odgovorni za to ne dobijaju sankcije.

Iz Suda napominju da je od 2000. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine u
24 „U“ predmeta donio rješenje o neizvršenju.

„U 11 predmeta Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nas je obavijestilo da je
donijelo naredbu o neprovođenju istrage, dok u ostalim predmetima nema
obavijesti  o postupanju Tužilaštva BiH“,
navedeno je iz Ustavnog suda BiH.

Također, u periodu od 2002. godine do danas Ustavni sud BiH je u 98 AP
predmeta donio rješenje o neizvršenju.

„U 84 predmeta Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je donijelo naredbu o
obustavi/neprovođenju istrage, dok u ostalim predmetima Sud nije obaviješten o
postupanju Tužilaštva. U svojim odgovorima o neprovođenju istrage Tužilaštvo
BiH je kao razlog najčešće navodilo da nema dokaza za postojanje osnovane sumnje
za počinjenje krivičnog djela“, dodaju iz Suda.

Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić na pitanje BUKE o tome šta su
razlozi, kaže: „Tužilaštvo je kao razlog najčešće navodilo da nema dokaza o
postojanju osnovane sumnje za počinjenje kaznenog djela. Podsjetiću da su
odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Da je zakonodavac u članku 239
Kaznenog zakona BiH propisao kazneno djelo za koje je utvrđena kazna zatvora od
6 mjeseci do pet godina. Kaznenim zakonom inkriminirani su ne samo
nesprovođenje izvršenja nego sprječavanje njihovog daljeg izvršenja te drugi
načini onemogućavanja njihove implementacije.“

No, Tužilaštvu očito ovo nije dovoljno za pokretanje istrage i podizanje
optužnica.

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić na upit BUKE kaže kako se odluke
Ustavnog suda BiH u najvećoj mjeri izvršavaju, „jer su to odluke najviše sudske
instance koje sve institucije u državi moraju poštovati i izvršavati i to jeste
uglavnom tako.“

Iz Tužilaštva naglašavaju da je puno više provedenih odluka, nego odluka
koje se ne sprovode.

„Neizvršenih odluka nema puno i bilo bi dobro kada bi javnosti bilo
vidljivo koje su to odluke i o kojoj se materiji radi, radi boljeg
razumijevanja problematike“, kaže Grubešić.

 Neki od tih predmeta su: izmjena
neustavnih dijelova Statuta Grada Mostara (Gradsko vijeće nije izvršilo nalog
Suda), izmjena neustavnih odredaba Izbornog zakona BiH (PS BiH nije izvršila
presudu), izmjena dva stava člana 69. Zakona o izvršnom postupku Federacije
(Parlament FBiH nije izvršio presudu), rješavanje sporova države BiH i entiteta
RS u pitanju nadležnosti za dodjelu koncesija (Komisiji za koncesije BiH
oglušila se na zakonsku obavezu provedbe naloga Ustavnog suda).

U većini ovih predmeta Sud čeka obavještenje Tužilaštva, a u slučaju izmjena
Izbornog zakona BiH Tužilaštvo je 1.12.2015. godine
donijelo naredbu o obustavi istrage. Iz Tužilaštva kažu kako u ovim predmetima
ne mogu pronaći krivca iako postoji krivično djelo.  

„Svaku donesenu tužiteljsku odluku, tužitelj je dužan da obrazloži i u
obrazloženju te odluke navode se detaljni razlozi. Najčešće je do sada bio
slučaj, da se radi o odluci kojom se kolektivnim organima (Parlament BiH, FBiH,
RS itd.), dakle ne pojedincima, nalaže izvršenje neke radnje, te se ne može
protiv pojedinačne konkretne osobe podići optužnica zbog neizvršenja, kao i
nekim drugim specifičnim situacijama“, kaže portparol Tužilaštva.

No advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da to i nije baš tako.

„Iako se odluka Ustavnog suda BiH može odnositi na
kolektivni organ, krivična odgovornost se uvijek veže za službeno lice u toj
instituciji koje odbija da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH
ili sprečava njeno izvršenje. Vrlo je jednostavno pristupiti postupku
utvrđivanja krivične odgovornosti ako uzmemo u obzir da je zakonima i drugim
pravnim aktima jasno propisano koje službeno lice u kolektivnom organu je
zaduženo za koji dio posla“, kaže Kisin Zagajac.

Navodi i primjere kako bi se to moglo raditi.

„Na primjer, ukoliko izvršenje sudske odluke nikada nije
stavljeno na dnevni red odlučivanja kolektivnog organa, Tužilaštvo uvijek može
istražne radnje početi od sekretara koji je najčešće nadležan da priprema
materijale za sjednice i da utvrdi da li postoji subjektivni element krivice
kod određenog službenika. Nažalost, vrlo često u tužilačkim naredbama o
nesprovođenju istrage možemo pročitati da službeno lice nije postupalo sa
umišljajem ili da nije ni znalo za postojanje određene sudske odluke koju nije
izvršio iako se upravo kroz interne protokole može uočiti koji je službenik
zaprimio i spriječio dalju proceduru izvršenja sudske odluke“, kaže Kisin
Zagajac.

Dodaje da ukoliko je službeno lice istovremeno i lice
koje posjeduje tj. mora da posjeduje određeni stepen znanja i profesionalizma u
postupanju onda je vrlo teško pobijati postojanje eventualnog umišljaja, tj.
svjesti kod odgovornog službenika da zbog njegovog nečinjenja može nastupiti
zabranjena posljedica.

„Smatram da Tužilaštva mogu puno više učiniti i
doprinjeti da se smanje posljedice neizvršenja sudskih odluka jer je ovo nije
samo pravni problem, ovo je problem koji podriva vladavinu prava i građanima
oduzima njihovo parče pravde koje ionako mukotrpno i dugotrajno traže,“ dodaje
Kisin Zagajac.

Iz Tužilaštva BiH kažu da imaju dobru saradnju i komunikaciju sa Ustavnim
sudom BiH, te će svaki tužilac koji postupa u navedenim predmetima, rado
informisati Sud o svim detaljima za koje se interesuju.

„Kao institucija za provedbu zakona, Tužiteljstvo BiH zainteresirano je za
procesuiranje svih kaznenih djela iz svoje nadležnosti, te se sa predstavnicima
Ustavnog suda BiH održavaju sastanci, kako bi se prevazišle sve poteškoće koje
se pojave u praksi, a sve u interesu vladavine prava u Bosni i Hercegovini“,
rekao je Grubešić.

USTAVNI SUD I
NJEGOVE ODLUKE SE MORAJU POŠTOVATI

Dok čekamo rješenja za povećanje broja izvršenih presuda
Ustavnog suda BiH potrebno je javnosti predočiti zašto se te presude moraju
poštovati.

Šef delegacije EU u BiH Johannes Sattler, odgovarajući na
pitanje BUKE, kaže kako je u kontekstu EU integracija izvršavanje presuda
Ustavnog suda BiH bitno jer  država mora
imati jednu konačnu instancu, vrhovnog arbitrara.

„I
to nisu ni političari ni izvršna ni zakonodavna vlast već pravosuđe. U BiH
Ustavni sud je najvišeg stepena kao i u bilo kojoj drugoj zemlji. Izuzetno je
važno i neophodno da se izvršavaju odluke Ustavnog suda BiH jer nepoštivanje
presuda imaju itekako implikacije na cijelo društvo“, odgovara Sattler.

Dodaje
da je za bilo koje demokratsko društvo izuzetno važno da se izvršavaju sudske
odluke, a pogotovo je to važno za zemlje koje teže članstvu ka Evropskoj uniji.

Bivši
sudija i dugogodišnji advokat Vlado Adamović za BUKU kaže kako je implementacija
presuda neophodna jer je to dokaz funkcionisanja organizacije vlasti.

„Ustavni
sud je poseban sud koji se bavi zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda
između ostalog, reguliše sukobe između države i entiteta itd. Onda to postaju
konačne odluke koje bi se morale izvršavati jer one koriste za pravilno
funkcionisanje države“, objašnjava Adamović.

Kad
vlasti ignorišu odluke Ustavnog suda onda to znači samo jedno.

„Ako
se to ne čini onda se na određeni način država urušava i to onda predstavlja
problem, ne za one koji vode politike, nego za građane koji imaju ustavno i
zakonsko pravo da koriste usluge tog suda i to je osnovni problem zbog kojeg je
jako važno da se te presude izvršavaju“, pojašnjava Adamović.  

Provođenje presuda nije bitno samo zbog pravne sigurnosti
i poštivanja zakona već i zbog napretka države na EU putu.

„Naravno da je bitno jer je intencija države vladavine
prava organizovana pravna država, a stvara se i određena bezbjednost za poslovna
okruženja. Investitori vole investirati tamo gdje su države organizovane, gdje
je sudstvo efikasno, gdje je korupcija iskorijenjena, a to donosi i ukupni
boljitak zemlji“, zaključuje Adamović.

S obzirom na činjenicu da su lideri svih stranaka u BiH deklarativno opredijeljeni
za EU perspektivu BiH onda bi trebalo da se tako i počnu ponašati. Ipak je EU
oličenje demokratije i poštovanja pravne države pa je nemoguće da u svoju
zajednicu primi državu u kojoj se ne poštuju najveće instance sudske vlasti.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije