– Još na početku COVID-19 pandemije uočen je negativan utjecaj na
mentalno zdravlje, uključujući samoubilačko ponašanje, sa očekivanjem da
će taj utjecaj biti prisutan duže vrijeme i da će dostići vrhunac
kasnije od stvarne pandemije – naglasio je za Fenu Sinanović.
Da li imamo povećanu stopu samoubistva teško je, kaže, reći bez
sigurnih statističkih podataka kroz neko razdoblje npr. nekoliko godina
prije COVID-19 pandemije i tokom pandemije koja još traje.
– Naučne i stručne studije inače pokazuju da je pandemija COVID-19
povezana sa uznemirenošću, anksioznošću, depresijom i nesanicom u općoj
populaciji. Psihijatrijska stanja, uključujući poremećaje raspoloženja,
anksioznosti, spavanja i upotrebe droga, povezana su sa suicidalnim
ponašanjem – naglasio je.
Podsjeća da zdravstvene vlasti i zdravstveni djelatnici moraju
usmjeriti više pozornosti na mentalno zdravlje stanovništva, jer poznato
je da bez mentalnog zdravlja nema ni zdravlja općenito.
Profesor dr. Sinanović naglašava da, studije u SAD-u, sugeriraju da
više od 90 posto žrtava samoubistva ima psihijatrijski poremećaj, a
depresija je glavni faktor rizika za samoubistvo, što čini do 60 posto
smrtnih slučajeva od samoubistava.