Ne postoji bolje mjesto od Doboja za priču o izbornim krađama, jer je u posljednjih tri do pet godina, nažalost, najgori primjer što se tiče izbornih nepravilnosti. U Doboju su poništeni lokalni izbori 2020. godine. Ponovljeni izbori su održani 2021. godine. „Doboj je jedna od tri lokalne zajednice u BiH, uz Prijedor i Zvornik, gdje postoje ozbiljne indicije da se desila organizovana izborna prevara na Opštim izborima 2022. godine.“, rekao je u Doboju Dario Jovanović iz koalicije nevladinih organizacija „Pod Lupom“, koja prati izbore u Bosni i Hercegovini (BiH).
Prosječna izborni dan u Doboju daleko je od osnovnih demokratskih vrijednosti
“Prije samo izbornog dana budete uslovljeni za koga ćete glasati ili ćete dobiti otkaz ukoliko to ne učinite. Morate otići na predizborni skup jedne stranke i ne smijete otići na drugi stranački skup. Kada izađete na glasanje pojavljuju se ljudi koji su sankcionisani za izborne nepravilnosti od strane Centralne izborne komisije da ne mogu četiri godine učestvovati u novom izbornom procesu, ali su oni oko biračkih mjesta sa biračkim spiskovima. Kada ulazite na biračko mjesto dočekuju vas žestoki momci koji vam dobacuju za koga treba glasati. Kada uđete na biračko mjesto devet od deset posmatrača dolazi ispred iste političke stranke ili koalicije stranaka. U takvoj atmosferi teško je slobodno dati svoj glas”, objašnjava Jovanović.
Jovanović je učestvovao na forumu “Pravo na pravdu u Doboju: Procesuiranje izbornih prevara – vraćanje povjeranja građana u pravosuđe”, koji je organizirala Evropska unija (EU) u BiH.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler rekao je u Doboju da je nakon izbornih prevara u ovom gradu izostao ozbiljniji odgovor pravosuđa.
“Imali smo dosta podignutih optužnica, ali vrlo malo sudskih epiloga. Sudske odluke koje su donosene imale su blage kazne. To su uglavnom bile uslovne kazne. Samim tim ne ispunjava se element odvraćanja od počinjenja ovakvih djela u budućnosti”, rekao je u Doboju ambasador Sattler.
Zbog krađe na lokalnim izborima 2020. godine u Doboju je podignuto više optužnica protiv članova biračkih odbora. To nije adekvatan odgovor lokalnog pravosuđa ni za izvršnu direktoricu organizacije za borbu protiv korupcije “Transparency International” u BiH Ivanu Korajlić.
Korajlić smatra da bi istragom trebalo da budu obuhvaćeni i oni koji su stvarno odgovorni za prevare na izborima u Doboju.
“Nažalost, istrage se vode i podižu optužnice u odnosu na različite vrste političkih instrukcija. Pravosudne institucije su pod ogromnim političkim pritiscima i pod direktnom kontrolom u velikom broju slučajeva. Jednostavno nema dovoljno hrabrosti da se procesuiraju lideri stranaka i dio te stranačke mašinerije koja je zaista odgovorna za sve vrste nepravilnosti. Članovi biračkih odbora su samo izvršioci, ali mislim da nije realno očekivati u narednom periodu da će se pravosuđe zaista pozabaviti onima koji su stvarno odgovorni”, naglašava Korajlić.
Debata koja je uslijedila nakon obraćanja predstavnika EU i nevladinih oganizacija novinarima pokazala je zaista zašto je Doboj u fokusu zbog izbornih prevara.
Na događaju „Pravo na pravdu“ za koji je ideja potekla od Evropske unije, kako se ne bi slale direktive iz centara moći i svako područje posmatralo identično, uprkos specifičnostima kroz verbalne sukobe učesnika_ca i vrijeđanje panelista_ica, pokazalo se da je Doboj uistinu specifičan grad i da postoji mnogo otvorenih pitanja koja se tiču izbornih prevara i nepovjerenja građana_ki u izborni proces, ali i pravosuđe.
Doboj na narednim izborima (n)eće ponovo, treći put biti u fokusu zbog izbornih neregularnosti
U svom uvodnom obraćanju gospodin Sattler je naglasio da je prije samog događaja bio na sastanku sa gradonačelikom Doboja Borisom Jerinićem, te kako mu je poručio da Doboj na narednim izborima neće ponovo, treći put biti u fokusu zbog izbornih neregularnosti, a da to može samo zbog ekonomskog razvoja, turizma ili nečega drugog. On je naveo i da najveći dio manjkavosti demokratije dolazi iz pravosuđa, te da je nakon četiri godine koliko je u on u biH ostvareno jako malo napretka u smislu unaprjeđenja rada pravosuđa. Sattler je istakao da se sudski postupci koji se pokreću ne rješavaju dovoljno brzo pred domaćim sudovima, da bi se shvatili ozbiljno, te da smo, ako ćemo govoriti o izbornim prevarama, 2020. imali značajan broj optužnica, ali vrlo malo konačnih presuda koje su uglavnom bile uslovne kazne protiv nižerangiranih osoba u lancu izbornih krađa.
Olivera Rauković, vršiteljica dužnosti glavnog okružnog javnog tužioca u Okružnom tužilaštvu u Doboju i panelistkinja „Prava na pravdu“ je u uvodnom izlaganju naglasila da je tokom 2020. godine formirano 176 predmeta, odnosno podnesene su krivične prijave vezano za neregularnosti na lokalnim izborima, kao i srodna krivična djela, falsifikovanje isprava, korištenje podataka i drugo, te da su do sada riješena 123 predmeta sa osam osuđujućih presuda.
Dario Jovanović iz „Koalicije pod lupom“ je u uvodnom izlaganju objasnio da je Doboj najgori primjer, pored Prijedora i Zvornika po pitanju izbornih neregularnosti u posljednjih 3-5 godina, te da ukoliko na ponovljenim izborima bude odstupanje od prvobitnog izbornog rezultata 60-68%, tu postoje ozbiljne indicije da se desila izborna prevara.
Mladen Ružojčić, sudija Okružnog suda u Doboju je naveo da je Sud dobio jedan predmet u aprilu od Osnovnog suda u Tesliću protiv dva lica koja se terete za sprječavanja glasanja i izbornu prevaru na Referendumu o opozivu gradonačelnika, te da je presuda bila osolobađajuća.
Olivera Nedić, predsjednica PDP Doboj je u uvodnom izlaganju naglasila da među ljudima koji tu sjede postoje i neku koji su učestvovali u kontaminiranim procesima kao počinioci, misleći na veliki broj aktivista i nosilaca funkcija SNSD-a koji su bili prisutni, navodeći da možda oni ni ne poznaju radijus predmeta koje je opozicija dokazala u proteklom periodu. Ona je istakla da su trome institucije dovele do toga da se izborne krađe gotovo u cjelosti ponove 2022. kroz nepoštovanje zakonskih i podzakonskih normi od strane Gradske izborne komisije i oglušavanje na preporuke CIK-a da se svim posmatračima mora obezbijediti učešće u izbornom procesu. Opozicioni posmatrači su, dodala je Nedić, uložili nekoliko stotina prigovora, jer im je proces bio onemogućen, a negdje je dolazilo i do fizičkih obračuna na izbornim mjestima. Politički subjekti režima su imali na desetine registrovanih fiktivnih političkih subjekata u Doboju koji nisu imali nikakvu dokazanu političku aktivnost, ali su oni popunili 95% biračkih mjesta i onemogućili bilo kakav vid transparentnog procesa. Na ponovljenim izborima dokazana je srazmjera izborne krađe u razlici od oko 15 000 glasova za poziciju gradonačelnika i 17 000 za nosioca odborničke liste SNSD-a. Grad veličine Prnjavora je nestao za tri mjeseca.
Jedinstvena prilika da politički neistomišljenici vladajuće stranke mogu da iznesu svoje stavove
Nakon prvog kruga obraćanja panelista_tkinja, počela je žučna diskusija među publikom. Novinarka Vesna Vukmirović je navela kako je ovo jedinstvena prilika da politički neistomišljenici vladajuće stranke mogu da iznesu svoje stavove i iskustvo, te je navela kako je ona na dan izbora vidjela nezapečaćene i prevrnute vreće, da je sve prijavila, te da je niko nije pozvao da je sasluša, te da su joj prijetili kako sutra neće osvanuti u ovom gradu, dok je radila svoj novinarski posao.
Uz stalnu kakofoniju i nadvikivanje jedan učesnik je konstatovao da se kroz sudski proces se stvara kultura krađe, jer kažnjeni Doboju mnogo više novca nego što iznosi njihova kazna, na šta je Rauković odgovorila da ne zna, jer još uvijek nije izrečena niti jedna osuđujuća presuda, na šta su se čula dobacivala da će biti za 30 godina.
Marko Jorgić iz Udruženja građana „Pravda za Doboj“, a vrlo blizak strukturama dobojskog SNSD-a, delegat u Vijeću naroda i jedan od optuženih za izborne neregularnosti se zahvalio sudu i tužilaštvo što dobro rade svoj posao i da je pravda spora, ali dostižna. Njegovo pitanje je bilo kako su u sudu i tužilaštvu došli do zaključaka da su se članovi biračkih odbora udruživali, na šta je Rauković odgovorila da ne može govoriti o predmetima koji su u toku. Dario Jovanović iz Koalicije pod lupom je ukazao da od 106 biračkih mjesta u Doboju „Koalicija pod lupom“ je trebala biti prisutna na 26, a na 21 nisu mogli ući, te da postoje prilike na kojima su se članovi biračkih odbora sretali prije samog izbornog dana i grupe na kojima su se dopisivali, snimci gdje ljudi čitaju pitanja i odgovore da bi svi prošli obuku, ali dokazi postoje na telefonima i svugdje.
Igor Jovanvić, koji kaže da je došao u ulozi građanina je zamjerio organizatoru što među panelistima_tkinjama ne vidi nikoga iz reda vlasti i pominjanje fiktivih političkih subjekata, jer je CIK izvršio provjeru i verifikaciju, i samim tim, po njegovoj procjeni nema neregularnosti. On je istakao da nije istina da građani nemaju povjerenje u pravosuđe, te da epilog od osamosuđujućih presuda govori u korist tome kako nije bila organizovana izborna krađa. Vlast je legalna i legitimna, navodi Jovanović.
Daliborka Lukić, članica gradskog odbora SNSD-a Doboj, nekadašnja zastupnica, uputila je takođe zamjeru organizatoru zašto je samo jedna odbornica među panelistima_tkinjama i predstavlja se kao odbornica, a na agendi piše da je predsjednica PDP-a u Doboju. Lukić se osvrnula na ljude koji protiv kojih se vodi sudski postupak, naglašavajući da za većinu nema osnova, da postoje oni koji su napustili biračka mjesta, bili rezervni članovi gradskih izbornih komisija, a neki su bili u izolaciji.
Doboj, grad slučaj
Miroslav Borojević iz „Pokreta za pravdu i red“ je konstatovao kako je među publikom 90% režima, i da se on u svojoj političkog agendi zalaže za izmjenu Izbornog zakona, koja bi dovela do transparentnijeg glasanja. Na njegovu konstataciju da vlast ne želi da reaguje na izborne malverzacije jer im odgovara da kradu glasove uz pitanje kako vas nije sramota, krenula je rasprava Borojevića sa Jorgićem i koja je eskalirala podizanjem sa stolica i razmjenom vrlo oštrih političkih prepucavanja.
U takvom tonu je i završio događaj „Pravo na pravdu“ koji je pokazao da Doboj uistinu jeste grad slučaj i da je isprepletenost pravosuđa i politike, te politike i vlastitih interesa ispred svakog prava i pravde. Ovaj događaj je ogolio i to da u Doboju vlast uopšte ne komunicira sa opozicijom i neistomišljenicima, pa su oni nastojali da iskoriste ovu priliku da ukažu na anomalije u gradu koje svaki dan gledaju, ali nemaju kome da ih adresiraju.