U nevjerovatnom naučnom otkriću koje mijenja dosadašnje razumijevanje Zemljine unutrašnjosti, njemački geohemičari otkrili su tragove zlata i rijetkih metala u vulkanskim stijenama Havaja – materijala za koje se ranije vjerovalo da su vječno „zaključani“ duboko u jezgri planete.
Ova otkrića sugerišu da jezgro Zemlje nije potpuno izolovano od ostatka planete, već da pod određenim uslovima, materijali iz njegovih dubina mogu „putovati“ ka površini – i to putem vulkanske aktivnosti.
Dragocjeni tragovi iz središta planete
Ključni dokaz za ovu teoriju je prisustvo izotopa rutenijuma-100 (¹⁰⁰Ru) u havajskim vulkanskim stijenama. Ovaj rijedak izotop nalazi se u znatno većim količinama u Zemljinoj jezgri nego u njenom plaštu, što ukazuje na to da materijali iz jezgre ipak imaju mogućnost da se probiju kroz slojeve i dospiju na površinu.
„Naše istraživanje pokazuje da jezgro i plašt nisu potpuno izolovani. Naprotiv – u geološkom vremenskom okviru koji traje milionima godina, materijali iz središta planete mogu dospjeti na površinu“, izjavio je dr Nils Mesling sa Univerziteta u Getingenu.
Vulkani – portali skrivenog blaga?
Lava i vulkanski pepeo s Havaja sadrže tragove plemenitih metala poput zlata i rutenijuma – što je, prema profesorima Meslingu i Vilboldu, dokaz da vulkani nisu samo prirodne katastrofe, već i „ventili“ kroz koje Zemlja izbacuje materijale iz svojih najdubljih slojeva.
Iako su količine zlata u tim stijenama veoma male i trenutno neisplative za eksploataciju, naučnici naglašavaju da je vrijednost ovog otkrića – naučna, a ne rudarska.
Novi pogled na život i evoluciju planete
Ovo otkriće mijenja temelje geološke nauke jer prvi put potvrđuje da jezgro nije „zatvoreni sistem“. Umjesto toga, čini se da je planeta Zemlja dinamična i povezana iznutra, s mehanizmima koji neprestano prenose materijale između slojeva – od jezgre do površine.
Takva unutrašnja razmjena mogla bi igrati važnu ulogu u nastanku kontinenata, raspodjeli minerala i – možda – čak u stvaranju uslova za život.
„Ovo je samo početak. Sada znamo gdje i šta da tražimo, i to bi moglo otvoriti vrata novim saznanjima o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naše planete“, zaključuju istraživači.