Nastavniku iz Hercegovine učenici stalno remetili nastavu, način na koji im je doskočio oduševio kolege: Šalji i nama!

Inventivni profesor matematike iz Hercegovine Ivo Pejdo, nastavnik u u Osnovnoj školi fra Didaka Buntića u Čitluku, osmislio je aplikaciju koja je oduševila brojne njegove kolege u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj. Predstavio ju je nedavno na jednom virtualnom forumu nastavnika i od tada ne prestaje od kolega dobivati pohvale, ali ni zahtjeve da i njima pošalje aplikaciju.

O čemu se radi? Ivo Pejdo predaje u pet devetih razreda matematiku  i primijetio je da iz nekih razloga u prvom polugodištu bilo previše nepotrebnih učeničkih upita za izlaskom van iz učionice, a samim tim i prekidanjem i remećenjem nastave. Digitalno izrazito pismen i inventivan problemu je doskočio na način da je napravio aplikaciju koja bilježi vrijeme izlaska i povratka učenika iz učionice. Šema je da učenik izlazi vani bez pitanja, potrebno je samo da pri izlasku iz učionice na laptoptu pritisne svoj broj u imeniku, a zatim taj broj pocrveni da bi u povratku opet dobio zelenu boju. Datum, vrijeme odlaska, dolaska i odsustva automatski se bilježi u word datoteku koja se opet automatski otvori pri prvom odlasku vani, a kasnije se nadopunjuje. Dobiveni podaci su dostupni samo razredniku, a po potrebi i roditelju.

Nastavnik Ivo Pejdo punih 35 godina predaje matematiku

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

– Bit će zanimljiva analiza na kraju godine jer sam prvo polugodište sve to upisivao, a da nisu znali. Na jednom satu smo radili spiralu drugog korijena i nitko nas nije prekinuo s pitanjem “Mogu li van?”. Već u prvom tjednu primjene aplikacije primjetan je manji broj izlazaka i kraći boravak vani, ali još je rano za izvlačiti neke zaključke. Mnogi kolege su se zainteresirali za aplikaciju, pa razmišljam o izradi nove koja bi imala postavke, suvremeni dizajn, analizu s grafičkim prikazima i slično, i to i za windows i za android okruženje – kazao nam je profesor Pejdo, piše Slobodna Dalmacija

MNOŠTVO PROJEKATA

Govori nam kako su i reakcije učenika pozitivne, jer je i mnogim đacima dosadilo stalno slušati pitanje jednih te istih učenika “Mogu li van?”, a svjesni su da je izlazak često bez potrebe.

Profesor Pejdo već godinama u slobodno vrijeme izrađuje digitalno obrazovne sadržaje prilagođene nastavi matematike, ali ni jedan njegov projekt nije izazvao ovakvu pozornost kao aplikacija “Mogu li van?”, koju je izradio za desetak sati.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

– Neki od mojih radova ili filmovi o tim radovima mogu se pronaći na mom Facebook profilu, a istaknuo bih zadnji rad koji je nastao za vrijeme korone. Radi se o powerpoint prezentaciji u kojoj se nalazi preko 1200 zadataka za redovnu nastavu kao i pripreme za natjecanje. Svi zadaci su animirani i dijelim ih svojim učenicima u obliku 1200 filmova. Nadam se da će neka izdavačka kuća ili netko drugi otkupiti prezentaciju i podijeliti je besplatno s ugrađenom reklamom. Za izradu takve prezentacije potrebno je oko 5000 sati rada, a za pregled potrebne su doslovno četiri godine – govori nam ovaj pasionirani matematičar i nastavnik.

Mogu li van?

Privatni Album/Slobodna Dalmacija

Radio je, govori nam, i aplikacije za windows i za android okruženje, koje pomažu u učenju lekcija, a najdraža mu je aplikacija “Kvizomat” u kojoj je moguće izrađivati nova pitanja kao i koristiti već postojeća. Za takve aplikacije potrebni su deseci tisuća sati učenja i izrade.

Izrađuje i GeoGebra radove, odnosno program dinamične geometrije, a administrator je i FB grupe “Matematika – osnovci“ u kojoj članovi, pored ostalog, mogu računati na njegovu umjerenu pomoć ili upute za neki njihov zadatak.

NAJBOLJIM ĐACIMA TREBA PRUŽITI NAJBOLJE

Budući da ima 35 godina iskustva u učionici, zanimalo nas je kakve su mu današnje generacije đaka. Govori da su učenici uvijek slični.

– Ne mislim da su oni nešto lošiji ili bolji u odnosu na nekad prije, ali vremena se mijenjaju, pa tako i njihove navike, slobodno vrijeme, zanimanja… Mislim da su preopterećeni obavezama. Od stotinjak učenika kojima predajem, samo dva dolaze na dodatnu nastavu i pripremaju se za natjecanje. Desetak ih je imalo namjeru, ali jednostavno ne postoji termin u kojemu bi mogli dolaziti. Rješenje je u formiranju odjela u kojemu su najbolji učenici – smatra on.

Imao je želju i javno pozvati nastavnike i sve obrazovne radnike da konačno krenu više razmišljati o najboljim učenicima.

– Njima mora biti sve osigurano kako bi ostvarili svoj maksimum, a bojim se da u mnogim školama to nije tako. Radio sam u više škola u Hrvatskoj i BiH i svugdje se to događalo. Vrijeme je da prestanemo s takvom praksom – poručio je.

‘Puno novca je otišlo za krive stvari‘

U Hrvatskog godinama nedostaje nastavnika matematika, zanimalo nas je kakva je situacija u BiH, gdje Ivo Pejdo radi. I tamo je, kaže, slična priča. Ne poznaje niti jednog nastavnika matematike, a da nema posla.

– Sustav osnovnog školstva u Hrvatskoj i BiH je vrlo sličan, a u dijelu BiH u kojemu se radi po hrvatskom programu jako je sličan i plan i program za matematiku. Poslije 35 godina rada u nastavi mogu sa sigurnošću tvrditi da sve skupa to može i mora biti bolje. Već odavno su trebali biti izrađeni svi digitalno obrazovni sadržaji za učenike i za nastavnike, ali iz nekih razloga to još nije učinjeno, tako da su do današnjeg dana mnogi nastavnici u cijeloj regiji pa i u Hrvatskoj u potrazi su za takvim materijalima.

Utrošeno je mnogo novca u to, ali taj je novac najčešće završavao kod pogrešnih ljudi, a njihove pogrešne materijale nitko nije koristio. Moju zbirkom animiranih zadataka za redovnu nastavu, ali i za pripreme za natjecanje, koja ne može pronaći kupca iako je svaki nastavnik i veliki broj učenika žele imati. Dokaz tome je i Facebook grupa “Matematika – osnovci“ u kojoj objavljujem poneki svoj rad i koja ima nešto manje od 3000 članova – tvrdi naš sugovornik, te ovim putem poziva potencijalnog kupca zbirke koji bi postavio svoju reklamu i besplatno podijelio svima kome treba, a takvih je zasigurno puno u regiji.

– Ako se netko pita zašto ne prodajem jednu po jednu, onda je odgovor u tome da je nemoguće takvo nešto zaštiti od kopiranja i neovlaštenog korištenja – tvrdi profesor Ivo Pejdo.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije