"Smeće, potpuno smeće!", bila je izjava kojom je nastavio svoj odgovor.
“Ja ne sjedim niti stojim ovdje, ja brinem o ovoj državi! Ovo je grad u kojem su ljudi izgubili živote i nismo ovdje da bismo igrali političke igre! A u ovoj državi ljudi igraju političke igre! Ne ljudi, nego političari! Dosta mi je ovoga! Postavljajte pitanja, ali molim vas objavite to, ali imajte u vidu kako ja donosim odluke i postupam s ljudima. Oprostite što sam ovako glasan, ali mi je preko glave svih ovih uvreda koje su potpuno pogrešne!”, poručio je Šmit iz Goražda.
Njegov izliv iskrenosti i ljutnje prevazišao je uobičajene diplomatske floskule o tobož nekakvoj zabrinutosti za situaciju, i iskaz je čovjeka kojem je svega, kako je i sam rekao, "preko glave".
Šta tek treba da kažu građani ove zemlje, koji su već tri decenije pljačkani, uništavani, izjedani iznutra? Nakon godinu dana boravka u BiH, njemački je diplomata okarakterisao domaće političare kao smeće, vidno ljut, pomalo i razočaran zbog situacije u našoj zemlji. Bilo je to izdanje jednog međunarodnog političara, koje dosad nismo vidjeli.
"Prije svega, da budem vrlo jasan, nikada ni sa kim, ni u Sarajevu, niti negdje drugdje nisam razgovarao da ću promijeniti Izborni zakon, jer nakon 15 godina političari u ovoj zemlji nisu mogli promijeniti zakon. Molim vas, pitajte njih šta rade! Dosta mi je ove situacije u Bosni i Hercegovini gdje svako okrivljuje svakoga! Prijatelji, ovo nije način da se ide u Europu! Morate sjesti. Zašto nisu postigli dogovor u Butmiru? Zašto nisu dogovorili Aprilski paket? Zašto nisu usvojili nikakvo rješenje", upitao je Šmit doslovno vičući, uz poruku da je on inače strpljiv čovjek, ali da su "uvrede toliko lude, da se pitam šta se događa, šta radim, samo deblokiram ovu državu!"
"Zaboravite to, radite i sjednite zajedno! Ovi ljudi ovdje zaslužuju da političari koje su izabrali rade, a ne da se samo žale! To je ključni problem! A kada kažem za Federaciju BiH, koja nije funkcionalna četiri godine, nema Vlade četiri godine, da želim deblokirati, vjerovatno neki neće biti zadovoljni, uključujući i predsjednika Federacije BiH. Poslao mi je pismo u kojem tvrdi da ne može raditi van okvira Daytonskog sporazuma. Možda imate razumijevanja za to", rekao je Visoki predstavnik u Goraždu.
Podsjetimo, Šmit je krajem jula nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, te je ostavio rok od šest sedmica hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcionisanja institucija Federacije BiH.
U javnost je procurio dokument s navodnim prijedlozima reformi koje je pripremio Kabinet visokog međunarodnog predstavnika. Njime je predviđeno otklanjanje blokade institucija Federacije BiH kroz izmjene entitetskog Ustava, ali i reforme izbornog zakonodavstva, te sprečavanje preglasavanja manje brojnih naroda u pojedinim dijelovima Federacije BiH.
Neposredno prije tehničkih izmjena Izbornog zakona, u Sarajevu su krajem jula ispred ureda OHR-a probošnjačke stranke i aktivisti organizovali proteste, tražeći od Schmidta da odustane od političkih intervencija.
Politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka nisu zajedno sjeli nijednom, a rok za dogovor koji im je Šmit dao ističe početkom septembra.
Ekonomista i diplomata Draško Aćimović kaže za BUKU da je Visoki predstavnik u BiH tokom jučerašnjeg govora izjavio za političare u BiH ono što za njih misli sigurno 90% građana, da su "smeće".
"Oni se trude već skoro 30 godina da taj epitet i opravdaju tako da je Šmit u stvari juče bio portparol iliti glasnogovornik svih građana BiH, bez obzira na njihovu 'etničku' ili 'entitetsku' pripadnost. U Bosni i Hercegovini uvijek postoji 'ali'. On je pametan, ali...Ona je lijepa, ali....On je odlično to uradio, ali..... Lijepa ti je frizura, ali..... Obično u vokabularu drugih zemalja ima jasna definicija stanja: 'On je dobar ili on je loš', ali u BIH ima uvijek neko 'ali' koje definiše neodređenost stanja da bi se moglo iskoristiti i 'ovako i onako' u slučaju kada zatreba, npr: '...ali ja sam odmah i znao, pa sam zato i rekao da je dobar, ali .... nije baš 'skroz dobar' ". Međutim, visoki predstavnik je juče na jasnom engleskom koje ne poznaje 'ali' , stavio do znanja političarima da su SMEĆE, što je dočekano u narodu sa podrškom i odobravanjem", rekao je za BUKU Aćimović.
Kada imate zemlju koja je po zvaničnoj statistici druga po kriminalu i korupciji, druga po smrtnosti od kovida u Evropi, druga po siromaštvu u Evropi, u kojoj je trećina stanovnika na granici gladi, onda više nema "ali"!
"Njegova jučerašnja definicija za političare da su 'smeće' će ostati zabilježena u istoriji države, entiteta, kantona, gradova, sela, mjesnih zajednica i svih drugih mjesta na kojima se biraju politički predstavnici. Zato sada 160 ministara koliko ima BiH, 5 predsjednika i članova Predsjedništva", 4 potpredsjednika, na stotine skupštinskih delegata - koliko nema ni u 5 najvećih zemalja Evrope zajedno, svi oni sada imaju istorijsku šansu da priznaju, pokaju se i kažu: "U pravu je Christian Schmidt, mi smo smeće...i to bez 'ali'", naglašava naš sagovornik.
Politička analitičarka Ivana Marić u izjavi za BUKU kaže da u BiH u najvećoj mjeri dolaze strane diplomate pred penziju, zatim oni kojima se sviđa naše ponašanje, pa mogu i oni malo da se opuste, oni koji preko BiH pokušavaju izgraditi karijeru i oni koji se najviše brinu koliko će lajkova dobiti na Twitteru. Svi oni se i ne trude da urade bilo šta za BiH, pa nemaju problema da hvale domaće političare i da se sa njima druže.
"Šmit ne pripada niti u jednu od tih grupa. On je ostvaren političar koji želi pomoći BiH, samo ga nisu upozorili sa kakvim mafijašima će imati posla. Uvjerena sam da je Šmitu više stalo do napretka BiH i dobrobiti građana, nego svim našim vodećim političarima, posebno ovima što se predstavljaju zaštitnicima naroda, a u stvari samo štite pokradenu imovinu", kaže Marić.
Ona kaže da je zbog toga i razumljivo Šmitovo razočarenje i bijes, koji ne može da vjeruje da političarima apsolutno nije stalo do interesa građana, a još gore, da ni građanima nije bitno što ih političari prave budalama.
"On je još bio i blag u odnosu na to šta domaći političari zaslužuju. Mogla bi se tu iskoristiti mnogo grublja riječ od 'smeća'", zaključila je Marić u izjavi za BUKU.
