Foto: BUKA
Danas će poslanici, u nastavku druge redovne sjednice Narodne skupštine RS , po hitnom postupku razmatrati Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Podsjetimo da se medijska zajednica, kao i mnoga udruženja građana, protive uvođenju Zakona o kleveti u Republici Srpskoj zbog ograničavanje slobode javno izgovorene riječi, jer su kazne koje novi zakon predviđa drakonske.
Sinića Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka urednik portala Capital, rekao je da je ovo sistemsko stvaranje zakonskog osnova za kažnjavanje svih onih koji kritikuju vlast, onih koji ne misle kao vlast i da će zbog toga završiti iza zatvorskih rešetaka.
“Ovo je vrlo opasno za medijsku zajednicu, ali vrlo je važno da građanima objasnimo da ovo nije opasno samo za novinare, da je to opasno za njih. Ovo udara na osnovne građanske slobode, jer u zatvorima neće završiti samo novinari, već i svi građani koji kritikuju vlast, koji objave nešto na društvenim mrežama, koji kažu nešto u javnom prostoru“, rekao je Vukelić za BUKU.
Vukelić ističe da svi oni koji budu govorili protiv vlasti, odnosno koji budu govorili ono što ne odgovora vlastima, mogu biti proganjani.
„Novinari, akademska zajednica, udruženja građana i svako fizičko lice u Republici Srpskoj može snositi posljedice takvih zakonskih odredbi“, ističe Vukelić.
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, rekao je za BUKU da nije dobro previše regulisati i ograničavati slobodu izražavanja, jer u slučaju npr. prevelikih kazni za određena izražavanja, veoma lako se može desiti da ta izražavanja zbog straha u potpunosti nestanu.
“Bojim se da uvođenje ovakvih zakonskih odredbi može da bude vrlo lako usmjereno protiv aktivista i medija koji kritikuju vlast, i da to bude neka nova vrsta Miloševićevog, odnosno radikalnog Zakona o informisanju sa kojim se krajem prošlog vijeka praktično gušila slobodna misao i novine u Srbiji, kao što su Dnevni telegraf, Naša Borba i Evropljanin. Tako lako može da se desi da pod cokule novog zakonskog režima, ako bi se takav zakon usvojio, dođu BN, Buka ili neki treći istraživački portal, jer se nekome u vlasti ne sviđa kako pišu i izvještavaju”, pojašnjava Lučka.
On kaže da je sloboda izražavanja jedan od osnovnih stubova samog pojma istinske slobode.
“Nezauzdana riječ u isto vrijeme pokreće nauku, ruši diktatore i oplemenjuje duh. Oni koji su znali, mogli i smjeli slobodno govoriti bili su pokretači promjena u svojim društvima. Novinari, naučnici, filosofi, pravnici, aktivisti i ostali građani svojim riječima su razbijali i razbijaju okove neznanja, strahovlada i mraka. Kada ove slobode nema, građani praktično bivaju okovani jednostranošću, jer se za bilo koju slobodnu ideju i misao može odgovarati pred zakonom. Bez slobode izražavanja nema ni Republike Srpske kao društva koje ide ka konstitutivnoj demokratiji, ako ništa bar na papiru, niti slobode za njene građane, kao ni poštovanja ljudskih prava onakvih kakvih ih trenutno poznajemo”, rekao je Lučka.
Detalji nacrta: U Krivični zakon Republike Srpske dodaje se Krivično djelo protiv ugleda i časti.
“Ko uvrijedi drugoga, kazniće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM. Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 50.000 KM”, stoji u Nacrtu Zakona.
Dodaje se da ako je učinilac bio izazvan nedostojnim ponašanjem uvrijeđenog ili je oštećeni pred sudom prihvatio njegovo izvinjenje zbog učinjenog djela, sud ga može osloboditi kazne.
“Ako je uvrijeđeni uvredu uzvratio, sud može oba ili samo jednog učinioca osloboditi od kazne”, ističe se.
Kada je riječ o kleveti u Nacrtu Zakona stoji:
“Ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kazniće se novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM. Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM”, ističe se u Nacrtu.
Dodaje se da ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM.
Iznošenje ličnih i porodičnih prilika
“Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM. Ako je djelo člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM. Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 25.000 KM do 120.000 KM”, ističe se u Nacrtu.
Dodaje se da se istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne može se dokazivati, osim u slučajevima iz člana 208d. ovog zakonika.
“Javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti Član 208g. Ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, kazniće se novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM. Isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda Član 208d. Nema krivičnog djela iz čl. 208a. do 208v. ovog zakonika ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo”, ističe se.