Naredne sedmice počinje naučno istraživanje pećine Mokra Megara kod Maglaja

To će udruženje sa svojim međunarodnim i
domaćim partnerima, u periodu od 17. do 21. augusta, biti domaćin
znanstvenoistraživačkog kampa koji će okupiti speleologe i speleobiologe
iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.

– Puno je motiva i razloga da se istraži
pećina. Radimo na tome da ovaj objekat bude prvo zaštićeno područje po
međunarodnim standardima, a kamp je također jedan od koraka prema tom
našem cilju.

Svi će učesnici volonterski odraditi ovo
istraživanje, tokom kojeg očekujemo da prikupe vrlo važne informacije.
Već je od ranije poznato kako je ova pećina stanište endemske vrste
kukca “Maglajskog golemaša“ (Duvalius maglajensis), koji se nalazi na
Crvenoj listi faune Federacije BiH – napominje Šupuković.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Prema odluci Općinskog vijeća Maglaj od
kraja marta ove godine, napominje Šupuković, pokrenut je postupak
zaštite te pećine, a po Prostornom planu Republike Srpske za cijelu
planinu Ozren planirana je zaštita u rangu nacionalnog parka.

– Svi znaju za Mokru Megaru, koja je i u
bivšoj Jugoslaviji bila prepoznata kao prirodna vrijednost te je 1965.
godine proglašena geomorfološkim spomenikom prirode. Međutim, po
zakonskim propisima FBiH, sada je potrebno uraditi reviziju tog objekta
te bi trebala postati i prvi objekat koji će biti revidiran u FBiH.

To je posao koji je trebao voditi Zavod
za zaštitu prirode FBiH, ali, nažalost, on nikada nije osnovan.
Republika Srpska ima Zavod za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa te
oni rade elaborate. Nažalost, samo je 1,5 posto područja
Zeničko-dobojskog kantona, a tri posto BiH, do sada proglašeno
zaštićenim područjem. BiH se obavezala da će zaštititi 17 posto svog
područja – ističe Šupuković.

Angažmanom pripadnika Oružanih snaga BiH ulaz u pećinu je prošle godine deminiran i ponovo je postala dostupna posjetiocima.

– Pećina je deminirana na našu
inicijativu, a već vidimo ogroman broj ljudi koji je posjećuju, što nam
je jako drago. Pokazalo se da pećina ima potencijal u turističkom i
istraživačkom smislu te da Maglaj i Doboj imaju veliku šansu da se
dodatno povežu.

Kako bismo nakon deminiranja olakšali pristup pećini, uradili smo stazu, mali park te ćupriju – napominje Šupuković.

Misija OSCE-a u BiH, napominje, bila je
osigurala i novac za deminiranje pećine, ali se na javni poziv Općine
Maglaj tada niko nije bio javio.

– Mi smo se nakon toga obratili
Ministarstvu odbrane BiH, koje nam je pozitivno odgovorilo te su
deminirali ulaz u pećinu. Zauzvrat im je OSCE donirao nešto opreme za
deminiranje, a skela koja se koristila za deminiranje ostala je i
omogućava lakši ulaz u pećinu – kaže Šupuković.

Podršku u postupku deminiranja pećine
dali su i Općina Maglaj te Centar za promociju civilnog društva iz
Švedske. Sam kamp, napominje Šupuković, bit će smješten u neposrednoj
blizini entitetske linije, odnosno u bazi Paraglajding kluba ParaGhost,
koja se nalazi u naselju Okolišta u entitetu Republika Srpska. Tokom
dana će se istraživati pećinski kompleks, koji je na području FBiH.

Realizatori kampa, osim Udruženja
građana Fojničani Maglaj, još su i Misija OSCE-a u BiH, zatim Sportski i
naučno-istraživački klub „Atom“ Zavidovići te Planinarsko društvo „Vis“
Žepče. Financijsku podršku pružili su WWF-a Adria i Telemach fondacija.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije