Zatvoreni prostor Društveno-kulturnog centra Sarajevo za Enu Šehić je oaza slobode.
Tamo ide na partije, izložbe, tematske događaje.
Prostor ispunjen slobodom daje joj osjećaj da kvir zajednica u Sarajevu postoji i izvan četiri zida u koju je društvo često gura.
Tako je bilo i u subotu 13. decembra, sve do 22:30.
“Sve je funkcionisalo potpuno normalno, do trenutka kada je jedan od volontera sišao da otključa ulazna vrata”, kaže Šehić u izjavi za Buku.
“Prvi prizor s kojim se suočio bio je – pištolj.”
Volonter je, priča Šehić, ubrzo zatvorio i zaključao vrata, pozvao policiju, a napadač je pobjegao.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo nismo uspjeli dobiti komentar niti detalje napada, ali su u ranijoj izjavi medijima rekli kako je došlo do “narušavanja javnog reda i mira.”
“Važno je naglasiti da je početna kvalifikacija incidenta od strane policije često privremena i da prestavlja prvi korak u postupanju”, pojasnili su iz Sarajevskog otvorenog centra u objavi na Instagramu.
Drag show kao meta
Nakon što je naoružani muškarac pokušao upasti u prostorije DKC-a svi učesnici su usmjereni na sigurno, ali mnogi osjećaju strah.
“Trebalo je da idem na događaj, ali sam odustao u posljednjem trenutku. Osjećam anksioznost zbog ovog događaja”, kaže jedan od čestih posjetilaca događaja za kvir zajednicu koji je želio ostati anoniman.
Više osoba s kojima smo razgovarali poručuju da osjećaju uznemoirenost i nelagodu, te da od policije i tužilaštva očekuju da pronađu i adekvatno kazne napadača.
“Organizatori i volonteri reagovali su izuzetno odgovorno i profesionalno, spriječivši moguću tragediju. Policija je stigla relativno brzo, a mi smo, nakon što nam je rečeno da je bezbjedno, napustili objekat”, dodaje Šehić.
Ona dodaje da događaji poput drag show-a u Sarajevu nisu nikakva novost, niti provokacija.
“Oni su dio života kvir zajednice u ovom gradu, dio naše potrebe da postojimo, dišemo, plešemo i slavimo u prostoru koji bi trebao biti siguran”, dodaje.
Smatra da ono što se desilo u subotu uveče nije “incident”, “nesporazum”, niti izolovan slučaj. To je poruka.
“Poruka mržnje, zastrašivanja i brutalnog podsjećanja da u ovom društvu i dalje postoje ljudi koji smatraju da imaju pravo da oružjem odgovore na nečije postojanje.”
Šehić je kao dugogogodišnja aktivistkinja već doživjela fizičke napade zbog okupljanja kvir zajednice.
Bila je u grupi aktivista koju je u Banjaluci 2023. napala skupina navijača, danima nakon što su mržnju prema LGBTIQ+ zajednici širili gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Napadači nikada nisu procesuirani.
“Mislila sam da sam, na neki način, oguglala. Ali sinoć me nisu najviše pogodili vlastiti strah i bijes – pogodila me pomisao na mlađe osobe koje su bile prisutne. Na one kojima je ovo možda bio prvi kvir događaj, prvi prostor slobode, prvi osjećaj da negdje pripadaju”, kaže Šehić.
Upozorava na lošu poruku koja ostaje iza incidenta, te traumu među pripadnicima kvir zajednice. Posebno mladima koji su na počecima prihvatanja svog identiteta i oslobađanja svakodnevnog straha.
“Nebitno je da li je osoba koja je došla naoružana imala namjeru da puca ili ‘samo’ da zaplaši. Sam dolazak s oružjem na kvir događaj jeste čin nasilja. To je teror. I to je direktna posljedica godina sistemskog zanemarivanja nasilja nad LGBTIQ+ osobama, relativizacije govora mržnje i izostanka stvarne institucionalne zaštite”, kaže ova aktivistkinja.
SOC: Ozbiljna oružana prijetnja
Bosanskohercegovačko društvo godinama pokazuje da je duboko konzervativno, homofobno i sklono nasilim aktima prema pripadnicima LGBTIQ zajednice.
Dok u Republici Srpskoj skoro nije ni moguće organizovanje događaja za kvir zajednicu, u Federaciji BiH oni često zahtijevaju policijsku zaštitu, a sama organizacija Bh povorke ponosa je jedan od najrizičnijih događaja.
U društvu nasilnika nedostaje kritičkih glasova koji bi jasno osudili svaki vid nasilja i pozvali na punu ravnopravnost koja je u BiH često samo ispisana fraza u raznim strategijama.
Zbog toga je osuda posljednjeg napada nužna.
“Riječ je o ozbiljnoj oružanoj prijetnji koja predstavlja direktno ugrožavanje sigurnosti. Za osobe koje su bile prisutne na događaju, ovakav nasilan čin predstavlja traumatično iskustvo koje ostavlja ozbiljne psihološke posljedice, dok istovremeno ima snažan zastrašujući efekat i na cijelu LGBTIQ zajednicu kao manjinsku i često targetiranu grupu”, kaže Emina Bošnjak, direktorica Sarajevskog otvorenog centra.
Ovakvi postupci, dodaje, mogu imati i pravne elemente zločina iz mržnje. Zbog toga je od ključne važnosti da nadležne institucije, prvenstveno policija, ali i tužilaštvo, hitno, temeljno i odgovorno reaguju, utvrde motive i okolnosti događaja, pronađu počinioca i adekvatno ga sankcionišu.
“Kao zajednica i kao aktivisti/kinje, nastavit ćemo pružati podršku onima koji su direktno pogođeni ovim napadom, ali i jasno pokazivati snagu, solidarnost, ljubav i slobodu koje LGBTIQ zajednica živi, gaji i na kojima ustrajno insistira, jer zastrašivanje i prijetnje neće ugasiti naša prava ni našu vidljivost”, rekla je Bošnjak u izjavi za Buku.
Šehić poručuju da se ovaj incident nije desio u vakuumu već u društvu u kojem se zločini iz mržnje često ne imenuju pravim imenom, u kojem se odgovornost prebacuje, a sigurnost manjina tretira kao luksuz, a ne kao osnovno ljudsko pravo.
“Ako institucije ne reagiraju jasno, brzo i odlučno, one postaju saučesnici u stvaranju klime u kojoj se ovakvi činovi ponavljaju. Očekujem da se ovaj slučaj temeljito istraži, da se prepozna kao potencijalni zločin iz mržnje i da odgovorni budu pronađeni i sankcionisani”, dodaje Šehić.
Iako je i samo ponovo proživjela traumatsko iskustvo napada poručuje kako se kvir zajednica neće povući, neće utišati niti živjeti u mraku.
“Jer svaki put kada se povučemo, nasilje pobjeđuje.”
Zbog toga odgovor zajednice mora biti, dodaje, suprotan strahu koji im se pokušava nametnuti.
“Mora biti vidljivost, solidarnost i otpor. Moramo nastaviti da se okupljamo, da slavimo, da volimo i da postojimo javno. Ne uprkos ovakvim napadima – nego upravo zbog njih. Ja znam da ja ne odustajem. I znam da zajednica neće odustati. Jer naša borba nije hir, nije trend, nije provokacija. Ona je borba za goli život, za dostojanstvo i za pravo da budemo sigurni u vlastitom gradu. Otpor nije izbor. Otpor je nužnost”, zaključuje Šehić.
Ukoliko vas je ovaj događaj uznemirio možete se obratiti Sarajevskom otvorenom centru.
Pravno savjetovanje: mobitel: 062/123-561, Viber ili Whattsapp, ili na mail: [email protected]
Psihološko savjetovanje: mail [email protected] ili putem telefona +387 60 325 7482 (dostupno i na Viber ili Whattsapp)