Nekoliko dana prije
održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija BiH
(CIK) prvi put je donijela odluku da kazni određene političke subjekte zbog
kršenja zakona i trgovine mjestima u biračkim odborima.
U prethodnim izbornim ciklusima
nevladine organizacije koje prate izborni proces uglavnom su prikupljale
podatke na terenu, ali konkretnih kazni nije bilo jer lažno predstavljanje u
biračkim odborima nije bilo prepoznato u zakonu.
4.000 KM kazne za kršenje
zakona
Ova paradoksalna situacija u
kojoj su političke stranke mogle da rade s biračkim odborima šta im je volja
prepoznata je ove godine kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini
nametnuo odredbu u Izborni zakon kojom je precizno određeno kažnjavanje
trgovine mjestima u biračkim odborima.
Političke stranke u BiH
razradile su brojne načine vršenja malverzacija, od toga da se osnivaju
fiktivne političke stranke i prijavljuju za izbore u mjestima u kojima ta
stranka nema ni svog općinskog ili gradskog odbora, a samo da bi na taj način
dobila mjesto u biračkom odboru i potom ga istrgovala sa većim političkim
strankama.
Tako se znalo dešavati da
pojedini kandidati u određenim sredinama ne dobiju nijedan glas što jasno
sugeriše šta je bila intencija određenog političkog subjekta na izborima koji
bi trebali predstavljati praznik demokratije.
Zbog navedenog je ranije bilo
i prijedloga da se mjesta u biračkim odborima dodjeljuju isključivo
parlamentarnim strankama, kako bi se izbjegla mogućnost da stranka koja je tek
osnovana prije godinu dana i koju niko ne poznaje u određenoj sredini prodaje
mjesto u biračkom odboru većoj stranci.
No, da su velike političke
stranke dobro uhodane kada je riječ o kršenju zakona, pokazale su i ove godine
kada su nas uvjerile da malverzacije mogu vršiti i bez učešća fiktivnih
političkih subjekata u trgovini mjestima u biračkim odborima.
Naime, prvom kaznom izrečenom
od CIK-a BiH obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i u tom slučaju nisu koristile
pomoć fiktivnih političkih subjekata.
Prijedlog Odluke u predmetu kršenja
člana 7.3 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkog
subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik i političkog
subjekta Stranka demokratske akcije – SDA, bio je na dnevnom redu sjednice CIK-a
održane 27. septembra u Sarajevu.
Radi se o informaciji nevladine
organizacije Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” u kojoj se
navodi da je Ademir Alibašić na izborima 2016. godine bio kandidat SDA, a da je
izabran za predsjednika biračkog odbora SNSD-a.
“Utvrđeno je da je imenovani
prihvatio dužnost člana biračkog odbora u ime SNSD-a, da je u tom momentu bio
član SDA. Stekli su se uslovi da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način
da je SNSD, koji inače nema ni opštinske odbore u Jablanici, niti ima kandidate
na bilo kojem nivou, ali se prijavio za člana biračkog odbora i dozvolio je
kandidaturu u ime SDA, da bude i član biračkog odbora”, rečeno je na
sjednici CIK-a.
Ovim činom je prekršen Izborni zakon
BiH, čime se izriče i kazna od 4.000 KM za SDA, Alibašiću od 1.000 KM te
zabrana angažovanja na biračkim mjestima na period od četiri godine, te se
ukida rješenje o imenovanju odbora na ovom glasačkom mjestu.
SNSD je, zbog pogodovanja
drugom političkom subjektu, kažnjen s 4.000 KM.
Dakle, ovo je jedna od dvije
odluke CIK-a koje su do sada potvrđene i na Apelacionom odjelu Suda BiH.
U pomenutom predmetu Sud BiH
je odbio žalbu i SNSD-a i SDA na odluku CIK-a da ih kazni.
Druga odluka CIK-a koja je do
sada potvrđena na Sudu BiH je ona koja se tiče prijave podnesene protiv više
stranaka.
Opet SNSD…
Centralna izborna komisija je
12. septembra zaprimila prijavu na odluku Općinske izborne komisije Stari Grad
o imenovanju biračkih odbora, zbog zloupotrebe fiktivnog predstavljanja, jer su
navedene osobe ustvari članovi stranke SNSD.
Tako je CIK BiH izrekao
novčanu kaznu od 4.000 KM političkom subjektu Savez za demokratsku Srpsku,
kaznu od 4.000 KM političkom subjektu KRUG, kaznu od 4.000 maraka Koaliciji HDZ
BiH, HSP BiH, HKDU, HSP, HSPHB, HRAST, HDU i kaznu od 4.000 KM za SNSD, jer su
zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkom odboru.
Na ovu odluku CIK-a, Sudu BiH
su se žalili SNSD, KRUG, Savez za DS i Koalicija kupljena oko HDZ-a, ali je Sud
BiH odbio žalbu kao neosnovanu i odluka CIK-a je postala pravosnažna.
Dakle, samo iz dvije odluke
koje je do sada potvrdio Sud BiH vidi se sva uigranost političkih stranaka u
BiH i načini na koje vrše malverzacije u izbornom procesu.
Kao što vidimo iz priloženog,
kada je riječ o kršenju zakona, padaju u vodu sve priče kako pojedine stranke
ne mogu jedna s drugom. Ustvari, vidi se da fantastično sarađuju kada je to na
štetu građana i kada se radi o kršenju zakona.
Osim dvije odluke koje je do
sada potvrdio Sud BiH još mnogo ih je u proceduri, a imamo i neke prijave koje
je CIK proglasio neosnovanim.
Podnosioci prigovora su
razni, od nevladnih organizacija do političkih stranaka koje prijavljuju druge
stranke kada primijete da se desila trgovina mjestima u biračkim odborima.
Zabrana rada
Tako je Transparency
International BiH prijavio političke subjekte HDZ BiH, Stranka za BiH, Narodna
stranka radom za boljitak, DEMOS, BPS – Sefer Halilović i NK Slavko Sekulić
zbog zloupotrebe prava na učešće u biračkom odboru u općinama Ključ, Glamoč,
Tešanj i Doboj, jer su uočili da se neke osobe predstavljaju u ime drugih
političkih stranaka.
CIK je izrekao kaznu od 4.000
KM za Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH, dok je za
Jasmina Maličevića, člana biračkog odbora u Tešnju, izrečena zabrana
angažovanja za rad u organima za provođenje izbora. Navedenima je kazna
izrečena jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.
CIK je donio zaključak da se
obustavlja postupak protiv Narodne stranke radom za boljitak, stranke DEMOS,
BPS-a i NK Slavko Sekulić.
Žalbu na ovu odluku podnijela
je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, ali Sud BiH još nije odlučivao u ovom
predmetu.
Na određeni broj prijava CIK
čeka izjašnjenje političkih subjekata koji su prijavljeni.