Nekoliko dana prije održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija BiH (CIK) prvi put je donijela odluku da kazni određene političke subjekte zbog kršenja zakona i trgovine mjestima u biračkim odborima.
U prethodnim izbornim ciklusima nevladine organizacije koje prate izborni proces uglavnom su prikupljale podatke na terenu, ali konkretnih kazni nije bilo jer lažno predstavljanje u biračkim odborima nije bilo prepoznato u zakonu.
4.000 KM kazne za kršenje zakona
Ova paradoksalna situacija u kojoj su političke stranke mogle da rade s biračkim odborima šta im je volja prepoznata je ove godine kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo odredbu u Izborni zakon kojom je precizno određeno kažnjavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.
Političke stranke u BiH razradile su brojne načine vršenja malverzacija, od toga da se osnivaju fiktivne političke stranke i prijavljuju za izbore u mjestima u kojima ta stranka nema ni svog općinskog ili gradskog odbora, a samo da bi na taj način dobila mjesto u biračkom odboru i potom ga istrgovala sa većim političkim strankama.
Tako se znalo dešavati da pojedini kandidati u određenim sredinama ne dobiju nijedan glas što jasno sugeriše šta je bila intencija određenog političkog subjekta na izborima koji bi trebali predstavljati praznik demokratije.
Zbog navedenog je ranije bilo i prijedloga da se mjesta u biračkim odborima dodjeljuju isključivo parlamentarnim strankama, kako bi se izbjegla mogućnost da stranka koja je tek osnovana prije godinu dana i koju niko ne poznaje u određenoj sredini prodaje mjesto u biračkom odboru većoj stranci.
No, da su velike političke stranke dobro uhodane kada je riječ o kršenju zakona, pokazale su i ove godine kada su nas uvjerile da malverzacije mogu vršiti i bez učešća fiktivnih političkih subjekata u trgovini mjestima u biračkim odborima.
Naime, prvom kaznom izrečenom od CIK-a BiH obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i u tom slučaju nisu koristile pomoć fiktivnih političkih subjekata.
Prijedlog Odluke u predmetu kršenja člana 7.3 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik i političkog subjekta Stranka demokratske akcije – SDA, bio je na dnevnom redu sjednice CIK-a održane 27. septembra u Sarajevu.
Radi se o informaciji nevladine organizacije Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” u kojoj se navodi da je Ademir Alibašić na izborima 2016. godine bio kandidat SDA, a da je izabran za predsjednika biračkog odbora SNSD-a.
"Utvrđeno je da je imenovani prihvatio dužnost člana biračkog odbora u ime SNSD-a, da je u tom momentu bio član SDA. Stekli su se uslovi da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji inače nema ni opštinske odbore u Jablanici, niti ima kandidate na bilo kojem nivou, ali se prijavio za člana biračkog odbora i dozvolio je kandidaturu u ime SDA, da bude i član biračkog odbora", rečeno je na sjednici CIK-a.
Ovim činom je prekršen Izborni zakon BiH, čime se izriče i kazna od 4.000 KM za SDA, Alibašiću od 1.000 KM te zabrana angažovanja na biračkim mjestima na period od četiri godine, te se ukida rješenje o imenovanju odbora na ovom glasačkom mjestu.
SNSD je, zbog pogodovanja drugom političkom subjektu, kažnjen s 4.000 KM.
Dakle, ovo je jedna od dvije odluke CIK-a koje su do sada potvrđene i na Apelacionom odjelu Suda BiH.
U pomenutom predmetu Sud BiH je odbio žalbu i SNSD-a i SDA na odluku CIK-a da ih kazni.
Druga odluka CIK-a koja je do sada potvrđena na Sudu BiH je ona koja se tiče prijave podnesene protiv više stranaka.
Opet SNSD...
Centralna izborna komisija je 12. septembra zaprimila prijavu na odluku Općinske izborne komisije Stari Grad o imenovanju biračkih odbora, zbog zloupotrebe fiktivnog predstavljanja, jer su navedene osobe ustvari članovi stranke SNSD.
Tako je CIK BiH izrekao novčanu kaznu od 4.000 KM političkom subjektu Savez za demokratsku Srpsku, kaznu od 4.000 KM političkom subjektu KRUG, kaznu od 4.000 maraka Koaliciji HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP, HSPHB, HRAST, HDU i kaznu od 4.000 KM za SNSD, jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkom odboru.
Na ovu odluku CIK-a, Sudu BiH su se žalili SNSD, KRUG, Savez za DS i Koalicija kupljena oko HDZ-a, ali je Sud BiH odbio žalbu kao neosnovanu i odluka CIK-a je postala pravosnažna.
Dakle, samo iz dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH vidi se sva uigranost političkih stranaka u BiH i načini na koje vrše malverzacije u izbornom procesu.
Kao što vidimo iz priloženog, kada je riječ o kršenju zakona, padaju u vodu sve priče kako pojedine stranke ne mogu jedna s drugom. Ustvari, vidi se da fantastično sarađuju kada je to na štetu građana i kada se radi o kršenju zakona.
Osim dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH još mnogo ih je u proceduri, a imamo i neke prijave koje je CIK proglasio neosnovanim.
Podnosioci prigovora su razni, od nevladnih organizacija do političkih stranaka koje prijavljuju druge stranke kada primijete da se desila trgovina mjestima u biračkim odborima.
Zabrana rada
Tako je Transparency International BiH prijavio političke subjekte HDZ BiH, Stranka za BiH, Narodna stranka radom za boljitak, DEMOS, BPS – Sefer Halilović i NK Slavko Sekulić zbog zloupotrebe prava na učešće u biračkom odboru u općinama Ključ, Glamoč, Tešanj i Doboj, jer su uočili da se neke osobe predstavljaju u ime drugih političkih stranaka.
CIK je izrekao kaznu od 4.000 KM za Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH, dok je za Jasmina Maličevića, člana biračkog odbora u Tešnju, izrečena zabrana angažovanja za rad u organima za provođenje izbora. Navedenima je kazna izrečena jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.
CIK je donio zaključak da se obustavlja postupak protiv Narodne stranke radom za boljitak, stranke DEMOS, BPS-a i NK Slavko Sekulić.
Žalbu na ovu odluku podnijela je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, ali Sud BiH još nije odlučivao u ovom predmetu.
Na određeni broj prijava CIK čeka izjašnjenje političkih subjekata koji su prijavljeni.
