Najniža penzija u Republici Srpskoj sa januarskim povećanjem iznosi 275 KM (ranije je bila 242,55 KM), a prosječna penzija 536 maraka.
I u Federaciji BiH su penzije povećanje pa je tako najniža penzija sa 445 KM povećana na 495 KM, dok je uvećana prosječna penzija 619,37 KM.
Čitatelje/ke BUKU smo pitali kako komentarišu ove iznose, te
kako sa njima preživjeti do narednog mjeseca i većina se složila da je to
nemoguće bez pomoći djece i rodbine, a neki od komentara su:
–
Oni ne žive već preživljavaju. Znam ih dosta. Neki
imaju nekoga napolju pa im on ponešto pošalje. Dosta ih je na kazanu narodne
kuhinje. Ima onih koji prodaju ono što imaju da bi preživjeli. Prate kad su sahrane,
otvaranje nekih objekata, izborie, jer tad se može besplatno ručati. Jad
golemi.
–
Znaju oni sami i oni što odoše da im pomognu…
–
Dokazujemo zadnjih 25 godina da se i od nacionalizma
može zivjeti. Kao i od ljubavi. Emocije su čudo.
–
Busaju se u prsa dali penzionerima po 100 KM, a
ovi sa najnižom mogu samo lijekove kupiti, narod podijeljen u torove, dok
političari imaju po 5-6 privatnih firmi plus od 5 do 10 hiljada mjesečno od države.
–
Ovo život nije nego mučno opstajanje
ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE
Prema podacima Agencija za statistiku u BiH trenutno ima 700.000
penzionera.
A sa svakom narednom godiinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.
Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera,
dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na
1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!
Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna
tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85
KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.
Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih
promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela
UNFPA Bosnia and Herzegovina.
“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio
penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na
gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti
granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za
korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno
sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge
strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne
snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se
kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati
penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.
Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i
Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014.
godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je
povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa
2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini,
što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.
Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će
najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije,
socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem,
obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje
predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano
smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će
oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što
će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.