Najniža penzija u Republici Srpskoj sa januarskim povećanjem iznosi 275 KM (ranije je bila 242,55 KM), a prosječna penzija 536 maraka.
I u Federaciji BiH su penzije povećanje pa je tako najniža penzija sa 445 KM povećana na 495 KM, dok je uvećana prosječna penzija 619,37 KM.
Čitatelje/ke BUKU smo pitali kako komentarišu ove iznose, te kako sa njima preživjeti do narednog mjeseca i većina se složila da je to nemoguće bez pomoći djece i rodbine, a neki od komentara su:
- Oni ne žive već preživljavaju. Znam ih dosta. Neki imaju nekoga napolju pa im on ponešto pošalje. Dosta ih je na kazanu narodne kuhinje. Ima onih koji prodaju ono što imaju da bi preživjeli. Prate kad su sahrane, otvaranje nekih objekata, izborie, jer tad se može besplatno ručati. Jad golemi.
- Znaju oni sami i oni što odoše da im pomognu…
- Dokazujemo zadnjih 25 godina da se i od nacionalizma može zivjeti. Kao i od ljubavi. Emocije su čudo.
- Busaju se u prsa dali penzionerima po 100 KM, a ovi sa najnižom mogu samo lijekove kupiti, narod podijeljen u torove, dok političari imaju po 5-6 privatnih firmi plus od 5 do 10 hiljada mjesečno od države.
- Ovo život nije nego mučno opstajanje
ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE
Prema podacima Agencija za statistiku u BiH trenutno ima 700.000 penzionera.
A sa svakom narednom godiinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.
Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!
Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.
Do ovih podataka došla je analiza "Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga - slučaj Bosne i Hercegovine", koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.
“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.
Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.
Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.
